KRISTIJAN ATERZE

KRISTIJAN ATERZE, scenograf, slikar, muzičar i pisac, rođen je 1940. u Bratislavi (tadašnji Pressburg). Primenjenu umetnost studirao je na Univerzitetu u Beču. Od 1966. godine ima bliske kontakte sa «Bečkim akcionizmom». Bio je blizak «objekt-artu» i «ekšn-artu» u kojima je stvarao dela integrišući muziku, govor i druge medije na nov način.

Razumljivo je da je crtanje i slikanje postala centralna preokupacija njegovog umetničkog izražavanja. Poseban značaj davao je erotskim temama i izražavanju iskustva sa prirodom. 

Za Aterzeove slike karakteristično je da su najčešće rađene u akrilnim bojama, izvedene u  «figuralno-simboličnom stilu», svetlih tonova, sa izrazitim dinamičnim pokretima.

U postavljanju svojih izložbi, organizuje predstave uz muziku i literaturu. Godine 1984. bio je predstavnik Austrije na «Bijenalu» u Veneciji. Od 1992. godine profesor je na Bečkom univerzitetu – na Fakultetu primenjenih umetnosti i spada u najpriznatije austrijske umetnike.

U sezoni 1989/1990 priređena je prva Aterzeova retrospektivna izložba u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, a ove godine Aterze se predstavlja publici Madlenianuma u dvostrukoj ulozi: kao slikar izložbom na Bel Etageu i kao scenograf u baletu Renata Zanele Wolfgang Amadé.

RENATO ZANELA

RENATO ZANELA rođen je u Veroni 1961. godine. Obrazovanje je počeo u lokalnoj baletskoj školi, a dovršio ga u Rozela Hajtauers centru za igru u Kanu. Prvi angažman kao igrač dobija u Bazelu, gde radi sa Hajncom Spoerlijem. Godine 1985. prelazi u Štutgardski balet, gde ga Marcia Hajdi 1993. postavlja za koreografa. U martu 1994. Joan Holander, direktor Bečke državne opere, postavio ga je na mesto direktora Baleta i na tom mestu nalazio se od septembra 1995, a 2001. godine ovoj dužnosti dodao je i zvanje umetničkog direktora baletske škole Bečke državne opere.

Od 2005. Renato Zanela je samostalni koreograf.

Načinio je koreografije za preko osamdeset baleta u najvećim umetničkim kućama: Štutgardski balet, Balet Monte Karla, Introdans, Balet Dojče opere iz Berlina, Švedski kraljevski balet, Istanbulski državni balet, Mađarski nacionalni balet, The Ballet du Rhin, Vereinigte Bühnen Krajfeld/Menhengladbah, Teatar San Karlo Napulj, HNK u Zagrebu, Gradski teatar u Badenu, Balet grada Lime, Portugalski nacionalni balet i Balet Štats opere iz Berlina.

Kreirao je solo deonice za Karlu Fraki, Anastasiju Volkovu, Simonu Noža, Šoko Nakamuru, Vladimira Malahkova, za Manuela Legrisa i njegovu grupu, Roberta Bolea i Đuzepea Pikonea.

Za Bečku državnu operu kreirao je baletske deonice u operama. Koreografije za baletske deonice opera radio je i u: Dojče operi iz Berlina, Novoj operi iz Beča, Lisabonskoj operi, Teatru Skala iz Milana, Mariinskom teatru iz Petrograda, na festivalu u Bregencu i Londonskoj kraljevskoj operi.

Renato Zanela otpočeo je 2000. plesni projekat “Off ballet special” u saradnji sa društvom za osobe sa posebnim potrebama “Ich bin O. K.”, praveći sve do danas celovečernje predstave.

Godine 1995. i 1999. Zanela je bio član žrija za „Nagradu Lozane“. Učestvovao je u radu žirija za „Concours International de Danse de Paris“ (1998), za „Concours International de Chorégraphie Classique“ u Parizu (1999), „International Ballet Competition of Luxemburg“ i „Choreographen-Wettbewerb“ u Hanoveru. U 2000. godini pojavljuje se na Igračkom forumu Monaka, a u 2005. na koreografskom i igračkom takmičenju u Helsinkiju.

Godine 1995. dobitnik je nagrade „Danza & Danza“ kao najbolji italijanski koreograf u inostranstvu. Godine 2000. dobio je nagradu „Đino Tani“, 2001. nagradu „Jakob Prandtauer“ grada Sent Peltena, a iste godine i veliku austrijsku nagradu za umetnost i nauku.

THE TELEPHONE/THE MEDIUM

Rezervacije i kupovina ulaznica

Coproduction of the Opera and Theater Madlenianum and Zagreb Opera b. b.

Premiere in Zagreb – 15th February 2009.
Premiere in Belgrade – 26th February 2009.

Conductor: Vladimir Kranjčević
Direction, scenography and video: Nenad Glavan
Costume design: Ivica Klarić
Orchestra of Madlenianum prepared by: Vesna Šouc-Tričković
Lightning design: Srđan Jovanović

 

Datum: 
Četvrtak, Februar 26, 2009 - 10:00
eng

PLAVI ANĐEO

Rezervacije i kupovina ulaznica

Po motivima romana “Profesor Unrat” Hajnriha Mana

Režija i adaptacija: Erol Kadić
Muzika i stihovi: Branislav Pipović
Scenograf: Zorana Petrov
Kostimograf: Ivanka Krstović
Koreografija: Milica Cerović
Dizajner svetla: Miloš Nešić
Lektor: Ljiljana Mrkić Popović

Lica:

Lola: Sloboda Mićalović / Lucija Šerbedžija

Imanuel Rat: Feđa Stojanović

Datum: 
Ponedeljak, Mart 7, 2016 - 19:30
srp

Koncert povodom 200 godina od rođenja Đ. Verdija

Gala Verdiana

Utorak 01. oktobar  ekskluzivno

GALA VERDIANA · koncert vrhunskih evropskih solista
povodom  200 godina od rođenja Đ. Verdija

Fabio Armiliato, tenor
Daniela Dessi, sopran


Hor i orkestar Madlenianuma
Dirigent Stanko Jovanović

TAKO ČINE SVE

Premijera: 26. april 2002.
Obnova: 28. april 2005. god.

Dirigent:  Gorjan Korunoski
Inscenator: Miklós Szinetár
Koreograf:  Krunislav Simić
Scenograf : Vladislav T. Lalicki
Kostimograf:  Maja Studen

Solisti: Jasmina Trumbetaš-Petrović, Valentina Taškova, Tanja Obrenović, Aneta Ilić, Sofija Pižurica, Nenad Nenić, Saša Štulić, Igor Matvejev, Miodrag Miša Jovanović, Goran Krneta

Datum: 
Ponedeljak, Septembar 30, 2013 - 15:30
Undefined

DVE UDOVICE

Opera u dva čina
Premijera: 23.03.2001.god.

Dirigent: Stanko Jovanović
Reditelj: Jozef Prudek (Češka)
Scenograf: Ninoslava Vićentić
Kostimograf:Milanka Berberović
Koreograf: Srboljub Ninković
Prevod: Drahoslava Šeherić, Husnija Kurtović

Solisti: Jasmina Trumbetaš-Petrović, Tanja Obrenović, Dušan Plazinić, Nikola Mitić, Saša Štulić i Sofija Pižurica.

Datum: 
Ponedeljak, Septembar 30, 2013 - 15:30
Undefined

Blagajna

RADNO VREME BLAGAJNE

BlagajnaRadno vreme blagajne u Glavnoj 32:

Ponedeljak-petak (kada nema predstave): 9-16 časova
Ponedeljak-petak (kada ima predstava): 9-13 i 18-20 časova
Subota i nedelja (kada ima predstava): 18-20 časova

Telefon: 011/ 316 27 97
E-mail: blagajna@madlenianum.rs


BlagajnaRadno vreme biletarnice u Knez Mihailovoj 42:

Utorak, sreda, četvrtak i petak: 12-20h
Subota i nedelja: 10-20h
Ponedeljkom je muzej zatvoren.

Telefon biletarnice: 011/ 33 00 111 i 011/ 21 80 400
E-mail biletarnice: biletarnica@madlenianum.rs

Koncerti

Od samog osnivanja Kamerne opere MADLENIANUM, održavani su raznovrsni koncerti. Započelo se koncertima različitih ansambala i sadržaja, da bi se nastavilo ciklusima koncerata klasične gitare, čembala, i harfe. MADLENIANUM je u znatnoj meri doprineo afirmaciji ovih instrumenata kao solističkih – koncertnih i uticao na širenje kruga ljubitelja gitare, čembala i harfe. Primera radi, u MADLENIANUM-u je održan koncert ansambla od 12 harfi što je predstavljalo svojevrstan kulturni i umetnički događaj.

Danas Opera i teatar MADLENIANUM nastavlja tradiciju koncertne delatnosti.

srp

Drugi su rekli o nama

povratak na Naših 15 godina >

Zaista lep jubilej. Pitam se, zar je moguće da je već prošlo deset godina, a kao da je juče bilo. Ovo govorim zato što sam jedna od umetnica koja je učestvovala u prvoj predstavi ove kuće i to kao Elisetta u Tajnom Braku D. Čimaroze. Tada Madlenianum još nije imao svoje prostorije, pa smo čitav muzički deo spremali u tadašnjoj direkciji u Francuskoj 27a. Uspeh je bio nesumnjiv, pa su iza toga sledile Dve udovice B. Smetane gde sam pevala Carolinu, a kasnije i Fiordiligi u Tako čine sve W. A. Mozarta. Moram napomenuti da je Madlenianum veoma vodio brigu da se svaka predstava dobro pripremi, te su s nama radili svetski reditelji i dirigenti. Sa Madlenianumom sam od samog početka imala dobar odnos kako u ophođenju i uzajamnom respektovanju, tako i na profesionalnom planu. Madlena Zepter je učinila veliko delo time što je Zemunsko pozorište koje je godinama bilo prazno i zapušteno pretvoreno u hram kulture koji sada ima svoj rejting i ide u korak sa dešavanjima u svetu. Madlenianum je otvorio vrata mnogim mladim pevačima, i onima bez scenskog iskustva i učinio mnogo za njihovu afirmaciju. Meni lično Madlenianum je omogućio da se iskažem kao umetnik, a samim tim učinio mnogo da moja karijera ide uzlaznom linijom i da ima vidljive rezultate. Omogućio mi je da upoznam kako se predstave stvaraju u svetu. Madlenianum mi je, najzad, pomogao da kao umetnik budem poštovana, uz kodekse ponašanja koji moraju biti osnov jedne kuće umetnosti, a samim tim i uslov za uspešnu saradnju.

Jasmina Trumbetaš, operska pevačica

 

Ustanove poput Madlenianuma i treba da postoje, jer je dobro da imamo zdravu i dobru konkurenciju u umetničkom smislu. Balet ne može da opstane samo na sceni Narodnog pozorišta, iako je ona najpogodnija za izvođenje velikih spektakla. Scena poput one u Madlenianumu, otvorena i za drugačije, manje i modernije projekte. Samim tim se može naći mesta i za neku mladu talentovanu osobu koja na brži način može doći do afirmacije. Podsetimo još jednom da su oni koji se profesionalno bave baletom najugroženiji umetnici, jer imaju mnogo manje prostora za ličnu afirmaciju od glumaca, a samim tim i za zaradu.

Konstantin Kostjukov, direktor Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu

 

Madlenianum je u prethodne dve, tri godine imao nekoliko zaista velikih premijera, prvenstveno opera i baleta kojima je napravio muzički proboj. ne samo u našoj sredini, već i u širim razmerama. O ovim predstavama se dosta govorilo i u inostranim kritičkim krugovima, a pozorište je zabeležilo uspešna gostovanja u svetu. Osim toga, ono što je uvek asocijacija za Madlenianum jeste saradnja sa kvalitetnim izvođačima, bilo da je reč o orkestru ili pevačima. U Madlenianumu, dakle, vladaju visoki profesionalni standardi.

Ivan Jeftić, kompozitor

 

Može se reći da sam ja u neku ruku pionir Madlenianuma, budući da sam sa ovim pozorištem radio od samih početaka. Za to vreme sam posebno ponosan na dve baletske predstave Orfej u podzemlju, koja je dobila nagradu „Dimitrije Parlić“ i Nižinski-zlatna ptica, koja je postigla zapaženi uspeh na svetskim scenama i na najbolji način prezentovala kuću Madlenianum. Kako znamo da u svetu mnogo manji gradovi imaju mnogo više pozorišta, teatar kao što je ovaj, a pogotovo koji je programski otvoren ka operi i baletu, može biti samo dobrodošao. Mislim da je profil stvaran po ugledu na Srpsko narodno pozorište i Narodno pozorište u Beogradu jako dobar i da kao takav pruža umetnicima raznih profila i generacija mogućnost da se iskažu.

Krunislav Simić, koreograf

 

Sa Madlenianumom sarađujem od njegovih početaka kao neko ko je spremao mlade ljude koji su u ovom pozorištu dobili svoju prvu šansu. Neki od njih danas pevaju u Operi Narodnog pozorišta. Posebno je značajno što mladi ljudi na ovaj način dobijaju šansu da rade sa istaknutim rediteljima, i da uz to i dobro zarade. Mislim i da je najnoviji projekat ovog pozorišta, mjuzikl Les Miserables, dobar način da se publici, a pre svega zemunskoj publici, približi umetnost, jer iako nije opera, radi se o žanru bliskom i prijemčivom ljudima. Osim toga, ovakav projekat omogućava gostovanja i dalji razvoj i umetnika i pozorišta. Posebno bih istakla da su pojedini mladi ljudi koji su uspeli u inostranstvu zahvaljujući pre svega svom talentu, poput Dunje Simić i Željka Lučića, potekli upravo iz ove kuće i zahvaljujući donacijama Madlene Zepter načinili prve korake na inostranim scenama. U ime tih mladih ljudi, hvala Madlenianumu i želim mu puno sreće u daljem radu.

Biserka Cvejić, operska pevačica

 

Otvaranje Kamerne opere Madlenianum na mestu scene Narodnog pozorišta, pokrenulo je u meni ambivalentna osećanja: s jedne strane radost zbog rađanja novog pozorišta, a s druge upitanost i sumnju u mogućnost ostvarenja i trajanja tako elitnog projekta u Srbiji. Tokom ovih deset godina rada i traganja, izabrani model je potvrđivan i osporavan, preispitivan i menjan, da bi se prepoznao kao opera–teatar. Vredan rad doneo je i dobre rezultate. Današnji repertoar Madlenianuma uključuje dramske tekstove osobenog profila, nova čitanja operske klasike i mjuzikl. To je program koji ovaj teatar upućuje pozorišnim stvaraocima i pozorišnoj publici, ne pristajući na lažnu podelu umetničkog i popularnog pozorišta. Jer, pozorišno iskustvo je sačinjeno od istog materijala i ne postoje linije razgraničavanja. Ipak, neki izazovi su posebni i teško im je odoleti. Ja imam sreću da mi je Madlenianum ponudio jedan od takvih. Prihvatio sam ga sa ushićenjem, i verujem da mjuzikl Les Miserables na kome trenutno predano radimo, može promeniti percepciju muzičkog teatra i proširiti njegove mogućnosti.

Nebojša Bradić, reditelj i direktor Beogradskog dramskog pozorišta

 

Madlenianum je prva scena u Beogradu koja svojim postojanjem dokazuje princip da postoji mogućnost održivog kulturnog prostora koji neguje visoke umetničke vrednosti i opstaje deset godina dostižuci sve viši nivo umetničke produkcije. Kada se danas pogleda program Madlenianuma, on je u svakom smislu respektabilan i verujem da većina naših operskih umetnika oseća veliku zahvalnost na još jednoj operskoj sceni u Beogradu i u Srbiji. Da li je potrebno naglasiti da je ova kuća uspela da traje u vremenu kada su nekakve drugačije vrednosti sa kraja devedestih formirale našu opštu kulturnu scenu? Time je još veći uspeh Madlenianuma, jer je kulturna misija ove kuće u potpunosti doživela uspeh i ostaće, na veliku sreću generacija publike i umetnika koji dolaze, kao scena (pa i više od scene: način razmišljanja i sistem vrednosti) koja služi na ponos Beograda.

Darijan Mihajlović, sekretar za kulturu grada Beograda

 

Deset godina Madlenianuma veliki je jubilej. Gospođa Zepter je mogla da napravi pozorište gde je želela. Ona je emotivno vezana za Zemun, i ovo je pravo mesto za pozorište. Osim toga u Madlenianumu se oseća izuzetno dobra pozitivna energija i svi se drže kao jedna velika porodica.

Cile Marinković

 

Ja sam Zemunka i od kada je Madlenianum otvoren, ja sam redovni gost ovde. Mislim da je dobro što je Madlenianum uveo i pozorišne drame na repertoar, jer ranije je to bio teatar samo za manje operske forme. Drago mi je što već deceniju postoji jedno privatno pozorište, i to pozorište koje ne radi samo male forme, nego i repertoar zbilja ozbiljan po zahtevima.

Ljiljana Blagojević

 

Dolazim redovno u Madlenianum, praktično od prve predstave i imam dosta prijatelja koji kreiraju programe. Po meni, sa Madlenianumom smo dobili jednu novu dimenziju. U ovoj kući je sve dobro osmišljeno i isplanirano. Svaka premijera Madlenianuma je zato jedan ekskluzivan događaj.

Minja Subota

 

Vrlo sam često u Madlenianumu. Sve što je odavde izašlo kao produkt operskog rada, ja sam odgledao sa velikim zadovoljstvom. Da podsetim, ja sam jedan od prvih, ako ne i prvi, koji je odmah po osnivanju ove opere, rekao da je to sjajan potez i veoma značajna stvar za Beograd i našu kulturu. Smatram da se Madlenianum za ovih deset godina čvrsto etablirao i pokazao neophodnost svog postojanja i rada u našoj sredini.

Dejan Savić

 

Vrlo volim ovu kuću i poštujem njen rad, kao i ideju da se kod nas uopšte uspostavi jedan teatar koji će izvoditi operu. Još više me, međutim, raduje što je Madlenianum nedavno proširio repertoar i počeo da izvodi i dramske predstave, i to na vrhunskom nivou. Sa velikim zadovoljstvom i sama radim u ovoj kući, za sada samo jednu predstavu, nadam se ne i poslednju.

Đurđija Cvetić

 

Mislim da bi Beograd bio veoma siromašan da nema pozorište Madlenianum, koje ima specifičan repertoar. Ovo što je dosad moglo da se vidi u Madlenianumu je nešto što se ne viđa na drugim beogradskim scenama i to je zaista bogatstvo. Mislim da je ovo pozorište izuzetno i repertoarski, i po tehničkim mogućnostima, i po velikom posvećivanju pažnje svakom detalju u predstavama.

Gorica Mojović

 

Pratila sam rad Madlenianuma od samog početka, od kada je nastalo ovo pozorište. Kod mene se ne može odvojiti lično od profesionalnog. Da me Madlenianum nije zainteresovao i da nisam imala vrlo jak emocionalni naboj prema onome što se ovde radi, sigurno ne bih ovoliko pratila Madlenianum.

Mira Adanja Polak

 

Madlenianum je prelepo pozorište. Divno je sređeno, sala je takođe divna. Sećam se ove kuće od ranije kada je to bila zemunska scena Narodnog pozorišta. Bilo je to otužno socrealističko zdanje. Ovo sadašnje pozorište je posle obnavljanja stvarno praznik za publiku. Pre svega se to vidi na sceni: po svetlosnom parku i svemu onom što jednu scenu čini svetskom.

Milan Karadžić

 

Mislim da je Madlenianum u prvoj deceniji rada isprofilisao repertoar i pronašao potpuno posebno mesto, ili popunio neko prazno mesto koje nije postojalo na beogradskoj sceni. Madlenianum je s pravom zauzeo mesto lidera. Sve priče oko toga da je pozorište dislocirano, sada ne stoje. Madlenianum je oživeo Zemun, a i Beograđani radosno prelaze preko mosta samo zbog Madlenianuma.

Tanja Peternek-Aleksić


povratak na Naših 15 godina >