POVODOM PROSLAVE EVROPSKIH OPERSKIH DANA!
BEČKA KRV 10. maja u 19:30
KROJCEROVA SONATA
Book & Buy TicketsReditelj: Goran Šušljik
Scenograf: Ivana Krnjić
Kostimograf / Dizajn zvuka: Irina Dečermić
Koreograf za scene tanga: Sonja Kalajić
Dizajn svetla: Srđan Jovanović
Asistent režije Marko Jovičić
LICA:
Poznjecov.......... Žan Mark Bar / Goran Šušljik
NOVA PREMIJERA 14. i 15. jun!
KROJCEROVA SONATA
Adaptacija teksta / dramatizacija: Irina Dečermić
Reditelj: Goran Šušljik
Scenograf: Ivana Krnjić
Kostimograf / Dizajn zvuka: Irina Dečermić
Koreograf za scene tanga: Sonja Kalajić
Dizajn svetla: Srđan Jovanović
LICA:
Poznjecov.......... Žan Mark Bar / Goran Šušljik
Sofija / Žena...... Irina Dečermić
Truhačevski...... Sonja Kalajić
Muzika:
L. V. Betoven: Sonata za klavir i violinu A - dur op. 47, br. 9 - Krojcerova
R. Šuman: Scene iz detinjstva op. 15
A. Hačaturijan: Maskarada valcer
V. Silvestrov: iz ciklusa Tihe pesme za glas i klavir – Puškinova pesma: Zimski put
L. V. Betoven: Krojcerova sonata ( I stav – tango aranžman Sonja Kalajić )
Izvode:
Irina Dečermić, klavir
Sonja Kalajić, violina
Kao kruna još jedne uspešne sezone, u Operi i teatru Madlenianum u pripremi je još jedna premijera! Ovaj put u pitanju je predstava pod nazivom KROJCEROVA SONATA.
Datum premijere je 14. jun, dok će prva repriza biti 15. juna.
Ekskluzivnost ove predstave ogleda se i u činjenici da će, pored autorskog tima (Goran Šušljik, Irina Dečermić, Sonja Kalajić), ulogu Lava Tolstoja na premijeri i reprizi tumačiti čuveni francuski glumac Žan Mark Bar (Jean-Marc Barr) !
Nakon prve dve predstave tu ulogu će igrati Goran Šušljik, a Žan Mark Bara očekujemo ponovo u oktobru ove godine.
Dok se svira sjajna Betovenova “Krojcerova sonata” uživo, za violinu i klavir, koju izvode dve umetnice – Irina Dečermić (klavir) i Sonja Kalajić (violina), teče čudna priča o neobičnim bračnim, ljubavnim, partnerskim odnosima između slavnog pisca Lava Tolstoja i njegove supruge Sofije.
Majčinska ljubav, strast, ljubomora upleteni su u dogadjaje koji vode ka zločinu, tako da dramski tekst govori o nekoliko likova i postavlja nekoliko planova. Na jednome su strast i zločin zbog ljubomore, na drugom, čiste emocije i neuzvraćena ljubav, na trećem problem žene-majke supruge, ljubavnice, na četvrtom neuzvraćenosti i nemogućnost ostvarenja zajedničke sreće i bilo kakve sreće u prostorima u kojima se živi i sa genijem kakav je bio Lav Tolstoj.
Složenost medjuljudskih i partnerskih odnosa, nemogućnost dostizanja misaone dubine genija, plač i suze majke pored bolesnog deteta, pa ostavljene žene i muža koji napušta bračnu sobu , prekinuto sladostrašće i dobijena sloboda...
Muzika u komadu znači više od drame, ona spaja ljude i parove, nalazi puteve koje misao ne može, stvara nova druženja i prijateljstva, ubija stare ljubavi. Svaki stav svirane i izvedene Betovenove Krojcerove sonate donosi promenu u raspoloženjima i u razvoju likova, drame, u neočekivanim preokretima, tako da muzika predstavlja integralni deo dramatskih konflikata, kao i neočekivanih razrešenja, konačno, predstavlja jednog od aktera predstave.
Fotografije sa 50. izvođenja drame
TAJNA GRETE GARBO
4. maja - 50 IZVOĐENJE!
TAJNA GRETE GARBO
pretpraznični popust!
30. aprila - karte sa popustom i do 60%!
U susret prvomajskim praznicima, u četvrtak 30. aprila, Madlenianum Vam nudi mogućnost kupovine karata sa popustom do čak 60% za predstave sa majskog repertoara!
Broj karata je ograničen!
24. april
Happy Day!
OTKAZANE gostujuće predstave
LUTKA i SLADOLED!
Gostovanje predstava „Lutka“ i „Sladoled“, zakazano za 5. i 6. maj odlaže se iz tehničkih razloga.
Kupljne karte za ove predstave mogu se vratiti na blagajnama Madlenianuma do 13. maja 2015.
Hvala na razumevanju.
Jelena Mila
Čelične ratnice – Žene dobrovoljci u Prvom svetskom ratu
Tekst i režija Jelena Mila
Igra: Jelena Mila
Kostim Vesna Teodosić, Contrast Studios i Justin Theatre Production
Muzika Ivan Alexandar
Fotografije Alex i Ivan
Produkcija M.A.M.M.A. production
Predstava je nastala u saradnji sa:
Gradom Stokholm, ABF Stokholm, Ministarstvom kulutre Republike Srbije i lokalnim partnerima.
Čelicne ratnice je priča o ženama ratnicima i dobrovoljcima na Balkanu, u toku Prvog svetskog rata (1914-1918). Tekst je stvaran na osnovu originalnih zapisa, autentičnih izjava i odlomaka iz biografija konkretnih ratnica. Pored Prvog svetskog rata, pominju se i ratovi koji su mu prethodili: Prvi i Drugi Balkanski rat (1912-13), Nevesinjska puška 1875, ustanak protiv Osmanlija, ali i ratovi koji su sledili: Drugi svetski rat (1941-45), kao i zadnji sukob na Balkanu (1990 – 99). Prateći živa svedočenja ovih žena i njihove biografije, monodarama otvara sliku besmisla rata i nužnosti očuvanja života i slobode. One su nadljudskim naporom i predanošću podsticale na korektnost i doslednost; služile za primer, poštovanje i postale svedočanstvo nehumanog vremena rata. Kako pre sto godina, tako i danas, one svojim prisustvom zaceljuju rane i vaskrsavaju stradanja.
Sećanje na ovo vreme je ključ za otvaranje vrata života, dok nas zaborav prisiljava na stalno polaganje računa i surovo ponavljanje lekcija, kako u životu, tako i u istoriji.
Monodrama je pomen neuništivoj snazi armije čeličnih ratnica:
Milunka Savić, narednik, najodlikovanja žena u istoriji ratovanja (1888 – 1973), Srpkinja
Vasilija Vukotić, ordonans (1897 – 1977), Crnogorka
Milica Marka Miljanova, vojnik (oko 1900), Crnogorka
Antonija Javornik, narednik (1893 -1974), Slovenka
Flora Sandes, bolničarka, pešadijski potporučnik (1876 – 1956), Engleskinja
Nadežda Petrović, slikar, bolničarka (1873 – 1915), Srpkinja
Delfa Ivanić, osnivač Kola srpskih sestara (1881-1972), Makedonka
Elsie Inglis, lekar (1868-1917), Engleskinja
Catharina Sturzenegger, publicista, bolničarka (1854 – 1929), Švajcarkinja
Diana Budisavljević, humanitarni radnik (1891-1978), Austrijanka
Zorica Sarah Mitić, lekar(1956 – ), Srpkinja-Jevrejka
Sofija Jovanović, vojnik (1895-1942), Srpkinja
Jeanne Merkus, vojnik (1837-1897), Holanđanka
Mary Geldvin, bolničarka (oko 1900), Amerikanka
Mileva Marić Einsten, naučnik – matematicar/fizicar (1875 – 1948), Srpkinja
Albanke, Grkinje.
(Original zapisi korišćeni iz:
Dobrovoljka Milunka Savić, srpska heroina, 2013 – V. Golubović, P. Pavlović, N. Peđić;
Raspeće Srbije, 2014 – Ratomir Damjanović;
Između dve suze, 2008 – Zorica Sarah Mitic;
Srbija u Velikom ratu 1914-1918, 2013 – M. Radojević i LJ. Dimić;
Knjiga pet prstenova, 1987 – Miyamoto Musashi 1584-1645;
Arhivske fotografije: internet i privatne zbirke)
Svedočanstvo Anrija Barbija o srpskim heroinama iz Prvog svetskog rata:
Ja sam ih gledao na ratištu s puškom i bombom u ruci i u bolnicama, u kojima su na materinske i sestrinske grudi privijale ranjene junake; i u povlačenju kroz neprohodne albanske gudure, gde se na nemoćne i slomljene bolom, u ledja pucalo iz zaseda i u kojima se masovno umiralo od gladi i zime…Gledao ih i divio im se! Ni staha, ni kolebanja, ni suza, ni uzdaha! Nije bilo žrtve koje one ne bi mogle da podnesu za svoju Otadžbinu. To su odvažne kćeri Srbije, majke i sestre junaka sa Cera i Kolubare, mojih ratnih drugova, kojima je Otadžbina bila preča od života i koje su, birajući između poniženja i smrti, izabrale smrt… Nije u to vreme bilo francuskog oficira koji ne bi rado, u znak najdubljeg poštovanja, položio svoj mač pred noge ovih junakinja. One su svojom hrabrošću i svojom patnjom zadivile Svet.