29. decembar
Happy Day!



Zbog bolesti glumca otkazujemo predstavu DOLCE VITA najavljenu za sredu, 24. januar.
Karte možete vratiti do 31. januara.
Hvala na razumevanju.
Petak, 1. decembar 2023. u 19:30
Velika scena MADLENIANUMA
PREMIJERA OBNOVE
8. izvođenje
Emil Zola
Režija: Ivana Vujić
Dramatizator: Spasoje Ž. Milovanović
Adaptacija dramatizacije i dramaturg projekta: Slavenka Milovanović
Scenograf: Vesna Popović
Kostimograf: Miodrag Tabački
Kompozitor: Aleksandra Kovač
Scenski pokret: Marija Milenković
Lektor: Ljiljana Mrkić Popović
Video: Svetlana Volic
Dizajner svetla: Srđan Jovanović
Dizajner zvuka: Dušan Arsikin
Pomoćnici kostimografa: Dušica Knežević i Snežana Pešić Rajić
LICA:
NANA: Tamara Aleksić
GROF MIFA: Nebojša Kundačina
BORDENAV, direktor pozorišta: Nikola Rakočević
FOŠERI, kritičar i pisac: Rade Ćosić
ROZA MINJON, glumica: Borjanka Ljumović
OGIST MINJON, violinista: Bogdan Bogdanović
ŽORŽ IGON, mladi aristokrata: Vukašin Jovanović
STENER, bankar: Dimitrije Ilić
ZOE, služavka: Andrijana Đorđević
TRIKONKA, podvodačica: Vanja Milačić
FONTAN, glumac: Stojša Oljačić
LISA, glumica: Anja Orelj
Inspicijent: Zoran Lazić
Sufler: Tamara Sokolov
Organizator projekta: Vlastimir Repić
Majstor pozornice: Milan Ćirić
Realizator svetla : Vladimir Krunić
Video realizacija: Zvonimir Jelušić
Realizacija zvuka: Dušan Arsikin
Šminka i frizure: Mirjana Rakić
Garderoba: Tanja Vuksanović i Miladin Pavićević
Fotograf: Zoran Škrbić
Napustila nas je velika dama srpske muzike prof. dr Branka Radović, dugogodišnji profesor i dekan Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu, vrsni kritičar i teoretičar muzike, a od 2010. do 2017. godine direktor Opere i teatra Madlenianum. Zahvaljujući njenoj dubokoj posvećenosti naučnom radu, pre svega srpskim kompozitorima, na scenu Madlenianuma je postavljena integralna verzija opere Stevana Hristića Suton. Iza nje će ostati hiljade kritičkih napisa, ali i značajne knjige za opersku umetnost i književnost, dve svoje omiljene oblasti koje je vešto spojila.
Prof. dr Branka Radović rođena je na Cetinju (Crna Gora) diplomirala je najpre na odseku za jugoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu 1973, a zatim i odsek muzikologije na Fakultetu muzičke umetnosti 1974. u Beogradu. Magistarski rad odbranila je na katedri za srpsku istoriju muzike 1988. a doktorat na katedri za srpsku književnost Filološkog fakulteta 1999. (tema Njegoš i muzika).
Dugogodišnju pedagošku delatnost obavljala je u Muzičkoj školi „Mokranjac“ u Beogradu, a od 1995. do 1999. bila i direktor škole. Radila je na fakultetima muzike u Cetinju i Istočnom Sarajevu, Novom Sadu kao profesor istorije muzike i muzičkih oblika. Od 2003. godine je profesor istorije muzike FILUM-a u Kragujevcu, a od 2010. godine i redovni profesor na istom fakultetu. Dekan ove visokoškolske ustanove bila je od 2004. do 2006.
Usavršavala se iz oblasti muzikologije u Francuskoj (Nica, Pariz) iz oblasti opere u Nemačkoj (Hamburg) i Italiji (Rim).
Kritičarsku delatnost započela je veoma rano na Trećem programu Radio Beograda, a potom ,u dnevnim listovima „Borba“ i „Politika“. Decenijama je bila muzički kritičar „Politike“, posebno posvećena oblasti opere.
Bila je deset godina glavni i odgovorni urednik časopisa „Pro musica“ (1989-1999), saradnik brojnih drugih muzičkih časopisa, član redakcija („Muzički talas“) pisac tekstova i naučnih radova koje je izlagala u zemlji i u inostranstvu.
Prva knjiga koju je napisala je „Mala istorija muzike“ (Udruženje muzičkih pedagoga Srbije, 1992) sledi „Gorski vijenac i druga muzičko-scenska dela Nikole Hercigonje“ (Udruženje kompozitora Crne Gore, Beograd, 2000.)
„Otmenost posrtanja“, Hristićeva opera „Suton“ (SNP Novi Sad, 2000.) „Njegoš i muzika“( Zavod za udžbenike i nastavna sredstva 2001.) „Summa Xeniana“, monografija o kompozitorki Kseniji Zečević (Belef centar, 2007.),
„Kroz ozvučenu likovnost“, monografija pijaniste Tomislava Stanića, (Radionica duše, 2010) „Partitura“, zajedno sa Slobodanom Lazarevićem i Aleksandrom Đurićem, studija o muzičkim romanima Hermana Hesea (Zepter Book, 2010.).
U naučnom i muzikološkom radu bavi se temama iz domaće opere (Stevan Hristić, Petar Konjović, Stanojlo Rajičić, Nikola Hercigonja, Rudolf Bruči, Ivan Jevtić) i strane opere (Verdi, Vagner, Menoti, Britn, Prokofjev,
Šostakovič) srpskim autorima (Stevan Mokranjac, Miloje Milojević, Vasilije Mokranjac, Predrag Milošević, Dejan Despić, Milan Mihajlović) crnogorskim autorima (Ilija Lakešić, Borislav Tamindžić, Žarko Mirković) posebno interdisciplinarnim relacijama među umetnostima, odnosima književnosti i muzike (mit i mitsko, Njegoš, Andrić i dr.).
Bila je aktivna u mnogim žirijima i audicionim komisijama u zemlji i inostranstvu, a od 2007. je bila selektor festivala „Mokranjčevi dani“ u Negotinu.

Premiere Revival: 1 December at 19:30h
Reruns: 13 December and 11 January
Large Stage of MADLENIANUM
A French classic, a masterpiece by Émile Zola, NANA, directed by Ivana Vujic, which had its first premiere in November 2019, returns to the Large Stage on December 1st, with rerun performances on December 13th and January 11th. “This is the only Zola on our stages in Belgrade, and it is wise to have a premiere revival of the play. For us, he is an endlessly interesting writer, exploring one family, he conducted an analysis of French society of that time that is still relevant today”, said the director during a press conference on the opening of the 26th season.
Not enough times performed saga about the corruption of society during the transition from one empire to another, the drama NANA, featuring Tamara Aleksic in the lead role, is returning to the stage under the direction of Ivana Vujic with a somewhat modified ensemble. The intriguing story of the whirlwind of passion, surrender, human desire, and immorality is a relevant theme in nowadays. In the character of Nana, a courtesan disguised as an actress, the play skilfully portrays every woman's impulse for love and security, her dreams, hopes, and hidden desires, as well as a cry for attention and acceptance. The dramatization of Émile Zola novel Nana was done by Spasoje Z. Milovanovic, with Slavenka Milovanovic as the dramaturge, Aleksandra Kovac as the composer, Vesna Popovic as the set designer, Miodrag Tabacki as the costume designer, Marija Milenkovic in charge of stage movement, and Ljiljana Mrkic Popovic of stage speech.
The play ended with a scene revealing that the beautiful main protagonist had succumbed to smallpox, and immediately after, loud and painful cries reached the audience, announcing the call to war. From this four-year distance, this vision of a world disintegrating into immorality and insatiable desire for material and status seems almost prophetic. In the cast of Nana in 2019, was bard of our theatre, Vlasta Velisavljevic, but in 2021, the pandemic took him from us, sending him to the heavenly stage. In memory of this wonderful actor, whom Ivana Vujic spoke about at the conference telling that “Nana is a substantial play with a large ensemble, from the youngest actors to the doyens, and among them was Vlasta Velisavljevic, that was his last role, and we are truly happy to have worked with him, lived with him, and rejoiced with him”, adding that Madlenianum is, due to care for its productions, a very serious, wise, and responsible house.
That marvelous unfortunate girl, who elevates herself materially from the social bottom and reaches the extravagant life of a theatrical star, actually spiritually collapses by selling herself, while within her, love for her little illegitimate son glows as a counterbalance to the darkness that engulfs her life. In the play Nana by Ivana Vujic, with Tamara Aleksic in the title role, the audience is presented with a classic literary masterpiece in a fresh and modern way. Through a sincere and profound artistic approach, eternal themes take on new forms necessary for the development of theatre and for a deeply cathartic connection with contemporary spectators. In this opulent theatrical work, the new actors in the cast include: Nikola Rakocevic, Borjanka Ljumovic, Bogdan Bogdanovic, and Andrijana Djordjevic, while from the previous ensemble, we have Nebojsa Kundacina, Rade Cosic, Vukasin Jovanovic, Dimitrije Ilic, Vanja Milacic, Stojsa Oljacic and Anja Orelj.

Premijerna obnova: 1. decembar u 19.30
Reprize: 13. decembar i 11. januar
Velika scena MADLENIANUMA
Francuski klasik, remek-delo Emila Zole NANA, u režiji Ivane Vujić, koja je prvu premijeru imala u novembru 2019. godine, vraća se 1. decembra na Veliku scenu, a reprizno izvodi 13. decembra i 11. januara. „Ovo je jedini Zola na našim scenama u Beogradu, i mudro je da se napravi premijerna obnova predstave. Za nas je on beskrajno interesantan pisac, istražujući jednu porodicu napravio je analizu francuskog društva tog vremena koja je i danas aktuelna”, reči su rediteljke na konferenciji za medije povodom otvaranja 26. sezone.
Nedovoljno igrana saga o pokvarenosti društva na prelasku iz jednog u drugo carstvo drama NANA, gde se u naslovnoj ulozi pojavljuje Tamara Aleksić, rediteljka Ivana Vujić vraća na scenu u donekle izmenjenom ansamblu. Intrigantna priča o vrtlogu strasti, predaji, ljudskoj požudi i nemoralu je prava tema današnjice. U liku Nane, kurtizane prerušene u glumicu, je vešto prikazan poriv svake žene za ljubavlju i sigurnošću, njeni snovi, nadanja i skrivene želje, kao i vapaj za pažnjom i prihvatanjem. Dramatizaciju romana Emila Zole Nana uradio je Spasoje Ž. Milovanović, dramaturg na predstavi je Slavenka Milovanović, kompozitor Aleksandra Kovač, scenograf Vesna Popović, kostimograf Miodrag Tabački, Marija Milenković je bila zadužena za scenski pokret, a za scenski govor Ljiljana Mrkić Popović.
Predstava se završavala scenom u kojoj saznajemo da je prelepa glavna junakinja umrla od velikih boginja, a odmah potom gromko i bolno dopiru do publike uzvici da se kreće u rat. Sa ove distance od četiri godine ovo viđenje sveta koji se raspada u nemoralu, neutaživoj želji za materijalnim i statusnim je skoro proročko. U glumačkoj podeli Nane 2019. godine bio je bard našeg teatra Vlasta Velisavljević, a 2021. njega nam je uzela pandemija i preselila ga na rajsku scenu. U sećanje na ovog divnog glumca, za kojeg je Ivana Vujić na konferenciji rekla „Nana je gabaritna predstava sa velikim ansablom, od najmlađih glumaca do doajena, a među njima je bio Vlasta Velisavljević, to je bila njegova poslednja uloga, i zaista smo srećni što smo radili sa njim, živeli sa njim, i radovali se sa njim, dodajući da je Madlenianum, zbog toga što brine o svojim predstavama, vrlo ozbiljna, mudra i odgovorna kuća.
Ta čudesna nesrećna devojka koja se materijalno uzdiže sa društvenog dna i stiže do bahatog života teatarske zvezde, zapravo se duhovno survava prodajući sebe, dok u njoj tinja ljubav prema njenom malom vanbračnom sinu koji je kontrateža svom mraku koji obuzima njen život. U predstavi Nana Ivane Vujić sa Tamarom Aleksić u naslovnoj ulozi publika dobija jedno klasično književno remek-delo na svež i moderan način. U iskrenom i dubokom umetničkom pristupu večite teme dobijaju nove forme koje su neophodne za razvoj teatra, ali i za potpuno prisan katarzičan kontakt sa savremenim gledaocem. U ovom raskošnom teatarskom delu novi glumci u podeli su: Nikola Rakočević, Borjanka Ljumović, Bogdan Bogdanović i Andrijana Đorđević, iz prethodnog ansambl igraju: Nebojša Kundačina, Rade Ćosić, Vukašin Jovanović, Dimitrije Ilić, Vanja Milačić, Stojša Oljačić i Anja Orelj.
U osamdesetdrugoj godini napustio nas je bariton Zoran Aleksandrić, nekadašnji prvak Opere Narodnog pozorišta u Beogradu. U Madlenianumu nastupao je u našoj prvoj produkciji, operi Domenika Čimaroze, Tajni brak. Učenik Biserke Cvejić, stasit, milozvučnog glasa, pamtićemo ga kao nadahnutog i naočitog Conte Robinsona. Ostavio je neizbrisiv trag u istorije naše Kuće.
Izvođenje drame NANA, predviđeno za 12. decembar se pomera na 13. decembar.
Kupljene karte za 12. decembar morate na blagajni zameniti za izvođenje 13. decembra ili novac.
Hvala na razumevanju.