Fotografije sa prve premijere mjuzikla

POSLEDNJIH PET GODINA

Subota, 15. maj 2021. u 19:30
Velika scena MADLENIANUMA

U aranžmanu sa Music Theatre International (Europe) Limited: www.mtishows.eu

PRVA PREMIJERA

POSLEDNJIH PET GODINA

Tekst i muzika: JASON ROBERT BROWN

Originalna producija za njujoršku scenu: Arielle Tepper i Marty Bell
Originalna produkcija: Northlight Theatre Chicago, IL

Reditelj: Robert Bošković
Dirigent: Vesna Šouc
Koreograf: Milica Cerović
Scenograf: Vesna Režić
Kostimograf: Snežana Pešić Rajić
Prevod i prepev: Vesna Šouc, Jovana Jezdović
Dizajn svetla: Srđan Jovanović
Mapiranje, hologrami i projekcije: Matej Bodrušić, Aleksandar Rapajić
Video: Kreativni studio Zepter
Asistent reditelja: Isidora Goncić
Asistent scenografa: Nikolina Kuzmić
Asistent koreografa: Jovana Ikonić
Vođa predstave: Vesna Ćurčić Petrović

Lica:

Keti ...........................Mina Gligorić
Džejmi ......................Dimitrije Cincar Kostić

Baletski ansambl:
Andrea Dobrić, Ljubica Nešić, Natalija Đikanović, Anđela Aranđelović,
Dejan Bošković, Stefan Ćaldović, Luka Stefanović, Danilo Fatić

Orkestar Opere i teatra MADLENIANUM:
Dragana Andjelić - Bunjac, Milica Grujić, Šerin Radeski, Jasmina Vrbanić, Vojin Nenadović, Mladen Lukić

Organizator: Vukašin Tomić
Muzička priprema: Vesna Šouc, Milivoje Veljić, Dragana Anđelić Bunjac
Audio realizacija: Dušan Arsikin
Video realizacija: Zvonimir Jelušić
Realizacija svetla: Vladimir Krunić Priprema titla i titlovanje: Tadija Miletić, Branko Žujković
Majstor pozornice: Milan Ćirić
Šminka i frizure: Mirjana Rakić
Garderoba: Tanja Vuksanović, Miladin Pavićević

Velika zahvalnost za realizaciju projekta: Zepter International · Hotel Zepter Beograd · Kreativni studio Zepter ·
Anja Orelj, Nevena Đoković, Katarina Dimitrijević, Nina Mijalković, Katarina Kalmar, Ana Krstić, Iskra Sredović

Fotografije: Zoran Škrbić

Fotografije sa druge premijere

POSLEDNJIH PET GODINA

Subota, 15. maj 2021. u 19:30
Velika scena MADLENIANUMA

U aranžmanu sa Music Theatre International (Europe) Limited: www.mtishows.eu

PRVA PREMIJERA

POSLEDNJIH PET GODINA

Tekst i muzika: JASON ROBERT BROWN

Originalna producija za njujoršku scenu: Arielle Tepper i Marty Bell
Originalna produkcija: Northlight Theatre Chicago, IL

Reditelj: Robert Bošković
Dirigent: Vesna Šouc
Koreograf: Milica Cerović
Scenograf: Vesna Režić
Kostimograf: Snežana Pešić Rajić
Prevod i prepev: Vesna Šouc, Jovana Jezdović
Dizajn svetla: Srđan Jovanović
Mapiranje, hologrami i projekcije: Matej Bodrušić, Aleksandar Rapajić
Video: Kreativni studio Zepter
Asistent reditelja: Isidora Goncić
Asistent scenografa: Nikolina Kuzmić
Asistent koreografa: Jovana Ikonić
Vođa predstave: Vesna Ćurčić Petrović

Lica:

Keti ........................Branislava Podrumac
Džejmi ......................Žarko Stepanov

Baletski ansambl:
Andrea Dobrić, Ljubica Nešić, Natalija Đikanović, Anđela Aranđelović,
Dejan Bošković, Stefan Ćaldović, Luka Stefanović, Danilo Fatić

Orkestar Opere i teatra MADLENIANUM:
Dragana Andjelić - Bunjac, Milica Grujić, Šerin Radeski, Jasmina Vrbanić, Vojin Nenadović, Mladen Lukić

Organizator: Vukašin Tomić
Muzička priprema: Vesna Šouc, Milivoje Veljić, Dragana Anđelić Bunjac
Audio realizacija: Dušan Arsikin
Video realizacija: Zvonimir Jelušić
Realizacija svetla: Vladimir Krunić Priprema titla i titlovanje: Tadija Miletić, Branko Žujković
Majstor pozornice: Milan Ćirić
Šminka i frizure: Mirjana Rakić
Garderoba: Tanja Vuksanović, Miladin Pavićević

Velika zahvalnost za realizaciju projekta: Zepter International · Hotel Zepter Beograd · Kreativni studio Zepter ·
Anja Orelj, Nevena Đoković, Katarina Dimitrijević, Nina Mijalković, Katarina Kalmar, Ana Krstić, Iskra Sredović

Fotografije: Zoran Škrbić

Poslednjih 5 godina

Mjuzikl

POSLEDNJIH PET GODINA

Jason Robert Brown

Branislava Podrumac/Tijana Dimitrijević/Irma Dragičević
Žarko Stepanov/Arsenije Tubić/Dimitrije Cincar Kostic


Reditelj: Robert Boškovic
Dirigent: Vesna Šouc 

srp

IN MEMORIAM

Bratislav Braca Petković

Gospodin Bratislav Petković, veliki čovek, dobrotvor, stvaralac, umetnik, napustio je ovaj svet ostavivši za sobom mnoga izuzetna dela. U okviru svog muzeja „Moderna Garaža“, sa značajnom kolekcijom automobila, dugi niz godina imao je i privatno pozorište koje je najbitnije po tome što je izvodilo tekstove iz pera i u režiji Bratislava Petkovića.

Sve predstave bile su prave tvrđave srpske kulture i istorije, jer su se bavile duhovno bitnim ličnostima i događajima za ovu zemlju. Najbolji glumci srpske scene smatrali su čašću da igraju u „Modernoj garaži“, te su predstave autora Bratislava Petkovića uvek bile istinski dramski biseri.

Ljubav gospodina Petkovića prema kulturi, muzejima i teatru povezala ga je na najlepši način sa gospođom Madlenom Zepter čiju misiju na srpskoj umetničkoj sceni je uvek zdušno podržavao.

U februaru 2018. godine u sradnji pozorišta „Moderna garaža“ i Opere i teatra Madlenianum realizovana je predstva „Mitrovdan“. Tekst i režiju potpisao je gospodin Petković, a publika je na sceni u ulozi Patrijarha Gavrila Dožića gledala Nebojšu Ljubišića, u ulozi Svetog vladike Nikolaja Velimirovića – Laka Nikolića, a u ulozi nemačkog kuvara Vilhelma Krauta koji uzima pravoslavnu veru – Božidara Stošića. Sa odlaskom Božidara Stošića, Bratislav Petković je preuzeo njegovu ulogu i bio je poseban kuriozitet za Madlenianum da gospodin Petković uzme učešće na sceni prvi put u bogatoj životnoj karijeri. Predstava „Mitrovdan“ izvođena je sa ogromnim uspehom na obe scene u Beogradu, kao i na gostovanjima. Publika je preoznala značaj nacionalne teme i visoki teatarski kvalitet u realizaciji predstave.

Operi i teatru Madlenianum će veoma i trajno nedostajati saradnik kakav je bio gospodin Bratislav Petković. Čast je bila imati za prijatelja kuće čoveka takvog obrazovanja, talenta i humanosti.

IN MEMORIAM

Feđa Stojanović

Feđa Stojanović, glumac velikog talenta, šarma i topline je na najlepši način i preko važnih projekata vezan za Operu i teatar Madlenianum još od prve dramske premijere, predstave TESLA po drami Miloša Crnjanskog (režija Nikita Milivojević), preko vodvilja Žorža Fejdoa DAMA IZ MAKSIMA (režija Slavenko Saletović) do melodrame PLAVI ANĐEO Branislava Pipovića (režija Erol Kadić). Svakom ulogom u Madlenianumu Feđa Stojanović doneo je blistavu kreaciju, na radost publike, a svim kolegama koji su sarađivali sa njim, kao i kući Madlenianum, činio je čast svojim prisustvom, jer je bio glumac visokog profesionalizma i čovek velikog srca. Poseban kuriozitet za Madlenianum predstavlja podatak da je godinama želeo da odigra ulogu Profesora Imenuela Rata i da mu se postavkom PLAVOG ANĐELA ta želja ispunila upravo na sceni ovog pozorišta.

Dragi Feđa, ostaćeš nezaboravan za publiku Madlenianuma i sve koji su te poznavali... Neka te anđeli čuvaju....   

Intervju sa Žarkom Stepanovim

MOJ POZIV JE IGRA – UŽIVAM U NJOJ

Žarko Stepanov, glumac, ali i kontrabasista, je rođeni Novosađanin. Odatle verovatno njegova smirenost u ophođenju i rafirman u radu sa kolegama. Stalni je član Pozorišta na Terazijama u kojima je odigrao glavne uloge u vodećim mjuziklima, a u Operi i teatru Madlenianum je od 2007. godine kada je zaigrao u mjuziklu Jadnici, da bi zatim dao veoma upečatljivu ulogu Bena u mjuziklu Rebeka, pa sve do poslednje operetske premijere Vesela udovica gde maestralno igra Barona od Zete, glavnog pokretača događaja. Uloga Džejmija je njegova prva glavna uloga u Madlenianumu. Verujemo da će ona biti ključna za njegovo “zlatno doba” na sceni muzičkog pozorišta.

 

Pre dosta godina ste izabrali muzičko pozorište kao svoje matično pozorište, da li je to sticaj okolnosti ili vaš izbor?

Počeo sam u Beogradskom dramskom pozorištu, tu sam 2005. odigrao svoju prvu ulogu u predstavi Mala trilogija smrti, koju je režirao Nebojša Bradić. Kasnije sam imao priliku da sa njim sarađujem na još četiri predstave. Volim da radim sa Nebojšom. U Madlenianumu sam sa njim sarađivao u velikim predstavama-mjuziklima, Jadnici i Rebeka. 2009. godine u Pozorištu na Terazijama je održana audicija za mjuzikl Brilijantin, reditelja Mihaila Vukobratovića, na koju sam se prijavio jer volim da pevam, sviram i igram, a završio sam i srednju muzičku, i dobio sam glavnu ulogu! Tada je na Terazije došlo dvadesetak mladih glumaca, ovo je bila idealna predstava za mlade glumce, i moja prva glavna uloga. Imao sam veliku odgovornost, vi ste motor koji vuče celu predstavu, ali imao sam zadovoljstvo i sreću da sam oko sebe sam imao divne kolege, svi smo došli sa velikim entuzijazmom i poletom, tako da smo svi tu predstavu sa radošću igrali. Tako da sam u mjuzikl ušao na velika vrata. I danas sam u Pozorištu na Terazijama, predstave koje su mi naročito drage su: Ženidba i udadba, Viktor Viktorija, Mama Mia, voleo bih da igram i u Čikagu, Zoni Zamfirovoj, Producentima, a postoji mogućnost da uskočim u ulogu Džoa u mjuziklu Neki to vole vruće.

 

U mjuziklu da li dajete prednost pevanju ili glumi?

To dvoje nikad nisam odvajao. Za mene su songovi oplemenjen govor, preko njih komuniciramo sa partnerom, ali sa mnogo više emocija. Moje dve ljubavi su gluma i muzika, ali uvek dajem malu prednost muzici. Dovoljno je da čujete 3 minuta neke pesme, a da vam ona vrati pola života. Muzika je nešto najmoćnije na svetu. Ako čujete neku omiljenu muziku možete da se setite mirisa, da prizovete ljude...

U predstavi koju sad radimo U poslednjih 5 godina, u režiji Roberta Boškovića i uz muzičku pripremu Vesne Šouc, ovo je najzahtevnija uloga koju sam do sad radio, i prva glavna uloga u Madlenianumu. Volim da radim u Madlenianumu, ovde sam od 2007. godine, kada sam zaigrao u Jadnicima. Ovo delo inače obožavam, od romana, muzike, kostima, epohe, atmosfere. Ovu predstavu sam igrao 12 godina, i kasnije ustupio mesto mlađem kolegi. Zatim Rebeka, izuzetna predstava, jedna mistična drama, u kojoj sam igrao ulogu Bena, zanimljivog momka koji živi na plaži. Ta uloga će sigurno obeležiti moju karijeru. Zatim mjuzikl Ljubav i moda, moderna beogradska priča, onda opereta Vesela udovica, koju sam takođe prvi put radio u životu i to baš u vašoj kući, i na kraju brodvejskih mjuzikl Poslednjih 5 godina. Madlenianum mi zaista daje šansu da se oprobam u nečem novom i iskočim iz svoje komforne zone.

U ovoj poslednjoj produkciji Poslednjih 5 godina je zanimljiv je koncept da smo samo nas dvoje na sceni, i to sve vreme. I sama struktura priče je zanimljiva, kao i njihovo prisećanje na tih pet godina, njeno od kraja, a njegovo od početka. Moram da priznam da sam u početku bio skeptičan da li ću ja moći da budem dobar u tome, s obzirom da je ovo više tenorska uloga, ali sada u radu sa podrškom mojih divnih kolega Branislave Podrumac, Mine Gligorić i Dimitrija Cincara Kostića uživam u radu na ovom komadu. Muzika u ovom komadu je fantastična. Džejmi, ulogu koju igram, peva Džejmi Džordan na Brodveju, ali ne odustajem tako lako od izazova, pa ni od ovog. Imao sam dilemu oko toga da li ću moći da izguram sve visine, izgleda da su drugi više verovali u mene, a sad radeći na ovoj ulozi i ja sam stekao samopouzdanje. Najzahtevnija uloga do sad.

 

U vezi između Džejmija i Keti ko više rizikuje?

Džejmi se zaljubio i nema nikakvu dilemu da li će to trajati do kraja života. Citiraću mog kolegu, kada su ga pitali bez obzira što Vam je prvi brak propao odmah ste uleteli u drugi. On je odgovorio: „Naprotiv, prvi brak je bio uspešan, samo je kratko trajao“. Na kraju veze ljudi obično izvlače ono što nije bilo dobro, jer su povređeni. Svako treba da stane iza svog izbora, i to je u tom trenutku bio dobar izbor za mene. Ljudi se sastanu i rastanu zbog hiljadu stvari. Svi mi imamo uspone i padove, ovo je savremena priča u kojoj će svako moći da se prepozna. Iako je ovo jedno gadno vreme za emocije, svi negde trčimo i zanemarili smo ono najvažnije. A u životu se, ustvari treba igrati. Treba maksimalno uživati u životu. Ja sam izabrao igru za poziv, i uživam u njoj.

 

Vesela udovica, je još jedan splet okolnosti u vašem slučaju. Trebalo je prvo da igrate Njegoša, a na kraju Vas gledamo kao Grofa od Zete?

Izgleda da nisu sve velike uloge bile namenjene tim glumcima, a oni su bili maestralni u tome. Mislim da neke uloge pronađu vas. Nije sve u talentu, nešto je i sreća, tačnije mislim da je ona ključna. Mislim da sam imao sreće i da se kockice same slažu, nikad nisam jurio ulogu, nisam silio. Imao sam sreće, a verujem i da me neke dobre i vredne uloge tek čekaju. Sledećih deset godina je po meni ključno, želim da igram raznovrsne uloge ubuduće. Interesuju me zanimljive, „uloge sa mesom“. Muzika me svakako tera da dam nešto više.

 

I za kraj da li ste u svom privatnom životu napravili izbor.

I u poslu i u životu uvek imamo izbore, nekad se plašimo da napustimo sigurnu zonu, a ustvari u novim izazovima nas čeka prava sreća.

 

Razgovor vodila Tatijana Rapp

Radno vreme blagajni za praznike

Blagajna u Zemunu neće raditi od 30. aprila do 5. maja.

Blagajna u Knez Mihailovoj br. 42 u Muzeju Zepter radiće po sledećem rasporedu:

petak, 30. april: 10 - 15h
subota, 1. maj: 14 - 19h
nedelja, 2. maj: ne radi
ponedeljak, 3. maj: ne radi
utorak: 4. maj: 12 - 20h

Srećni praznici!

Četvrtak, 29. april

Happy Day!

Tvoja ruka u mojoj

Drama

Tvoja ruka u mojoj

Kerol Rokamora

Igraju :

Igor Filipović
Vjera Mujović

Režija: Nebojša Dugalić

srp

Fotografije sa promocije knjige Miodraga Ilića

ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE „APISOVA KLETVA I DRUGE DRAME“ MIODRAGA ILIĆA U IZDANJU ZEPTER BOOK WORLD

Velika scena Opere i teatra Madlenianum, 26. april u 19 časova

 

Sinoć je na Velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum promovisana knjiga Apisova kletva i druge drame, izbor dramskih tekstova našeg uglednog autora Miodraga Mije Ilića, koja je izašla krajem 2020. godine u izdanju kuće Zepter Book World. O knjizi i autoru su govorili doktor teatrologije Jelena Perić, Prof. dr Boško Suvajdžić, istoričar književnosti i književnik, dok je najavljeni teatrolog i dramski pisac Radomir Putnik izostao iz opravdanih razloga, pa je njegovo slovo o delu Miodraga Ilića pročitala Tatijana Rapp, koja je bila moderator promocije. Naši uvaženi dramski umetnici Jelica Sretenović, Milan Caci Mihailović i Petar Mihailović čitali su odabrane delove iz drama objavljenih u ovoj knjizi.

Zbirka od deset dramskih tekstova Miodraga Mije Ilića, zapravo je izbor iz njegovog 40-godišnjeg opusa sačinjen po kriterijumu uspešnih izvođenja na scenama u negdašnjoj Jugoslaviji, po ocenama pozorišne kritike i po osvojenim nagradama. Žanrovski raznovrsni dramski tekstovi, svedoče o piscu velike veštine, koji objedinjuje nekoliko važnih zakonitosti dobre drame: jasno ispričana dramska priča, profilisani likovi, valjana motivacija, dobar dijalog i prevlast dramskog u odnosu na literarno. Odabrane drame ukazuju na pisca prevashodno zainteresovanog za moralne dileme savremenog sveta, za univerzalno traganje za poštenjem, dostojanstvom i slobodom čoveka. Sudbinu balkanskog, ali i čoveka celog sveta, Ilić vezuje za istorijske uslovnosti i za degenerativne društvene procese tokom dvadesetog veka, za modalitete represije, egoizma, pohlepe, za pitanja savesti i odbrane identiteta. Dok u drami Apisova kletva suočava regenta Aleksandra, Pašića i druge tada aktuelne političke činioce sa po Srbiju pogubnim sklapanjem neodržive Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i dok u imaginarnoj dražavi u drami Valcer pručnika Nidrigena prikazuje sukob jedinke i vladajućeg sistema u traženju individualnih prava i slobodnog izbora u životu, dotle u drami Vukomanov povratak deli težinu situacije i bol s onima koji su posle zloglasne akcije hrvatske vojske „Oluja“ izbegli u Beograd i tu doživeli tragičan sukob sa izopačenim prilikama u prvim godinama tranzicije, do drame Ribe na drveću, čija se radnja dešava u današnjem Njujorku, i u kojoj je u tragikomičnom prosedeu analitički izneta nemogućna pozicija moderne žene, osuđene na dezorijrentaciju i uzaludnost napora da se održi kao supruga, majka, ljubavnica, poslovna žena, kao slobodan i ravnopravan subjekt u bolesno sazdanom svetu...

Među objavljenim dramama u ovoj knjizi je i tekst Žanka, po kome je 2017. godine realizovana predstava na Maloj sceni Opere i teatra Madlenianum, dramatična ispovest velike glumice Žanke Stokić u njenoj predsmrtnoj noći, kada su se nametnula pitanja savesti o odnosu umetnika i vlasti, o moralnoj krivici glumca koji nije odoleo praiskonskom izazovu zanata da zabavlja gledaoce i u crnim danima nemačke okupacije. Upravo dijalog Žanke i kritičara Tošića su izveli Jelica sretenović i Milan Mihailović, dok publika ceo komad može da pogleda već 7. maja na našoj Velikoj sceni. Uspeh ove predstave ne zaostaje za uspehom i visokom gledanošću predstave Kazanova protiv Don Žuana, koja je pod krovom Madlenianuma, u režiji velikana srpskog glumišta Predaga Ejdusa, nastala 2016. godine. Ovaj Ilićev komad takođe je među onima koje je objavila kuća Zepter Book World, našao se u Antilogiji savremene srpske komedije (2018.). U drami, žanrovski određenoj kao „setna komedija“, reč je o Erosu kao prolaznom pokretaču ljudskih podviga, ali i mnogih iskušenja i ludosti u koje Eros uvlači ljude bez obzira na godine starosti. Ilić dočarava maštom kraj života legendarnog avanturiste i kosmopolite osamnaestog stoleća – Đakoma Đirolama Kazanove, jednog od najobrazovanijih ljudi svog doba, nenadmašnog ljubavnika, njegovo tragikomično nemirenje s prirodnim porazom, u pokušaju da se – uprkos starosti i slabosti – upusti u sukob sa fantazmom Don Žuana oko srca još jedne žene.

O dramskom stvaralaštvu Miodraga Ilića napisano je više teatroloških studija, te Radomir Putnik zaključuje predgovor knjige Apisova kletva sledećom ocenom: „Knjiga drama Miodraga Ilića upotpunjuje naša dosadašnja saznanja o njegovom dramskom delu, pružajući nam širi uvid u njegovu dramsku poetiku, a takođe učvršćujući naše uverenje da je reč o piscu koji predstavlja jednu od najznačajnijih pojava u savremenoj srpskoj dramskoj književnosti.“ Zato verujemo za će teatarski poslenici pročitati ovu knjigu drama i da ćemo neki od ovih komada videti tamo gde im je mesto - na sceni, što je u svom obraćanju publici i istakao Miodrag Mija Ilić, rekavši da ne razume današnje eksperimentalno pozorište, koje u središte zbivanja stavlja telo, dok je reč zanemarena.

Miodrag Mija Ilić pripada književnosti i teatru duže od pola veka. Pored toga što je dramski pisac on je i prozaist, TV i filmski autor, a radio je i radio-drame. Kao novinar RTS snimio je znamenite dokumentarne TV serije: Medijske imperije, Quo vadis, svete?, Za bolji svet, Izazovi demokratije. Autor je knjiga publicističkog žanra, koje predstavljajju doprinos savremenoj politikološkoj literaturi. Takođe je prevodilac. Tokom dugogodišnjeg stvaralačkog rada osvojio je veliki broj nagrada u zemlji i inostranstvu, među kojima su dve nagrade „Branislav Nušić“, medalja Zlatni lav  Filmskog festivala u Veneciji, Nagrada za životno delu UNS, Zlatno pero UNV, Zlatni beočug Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, Grand Prix Festivala podmorskog filma u Beogradu, Specijalna nagrada  Filmskog festivala u Antibu, Specijalna nagrada Svetskog televizijskog festivala u Nagoji…

Bio je upravnik Beogradskog dramskog i direktor Drame Narodnog pozorišta. Napisao je ukupno 33 dramska teksta, od kojih je većina prikazana na scenama u Jugoslaviji i Beogradu, dok su neke objavljene ili prevedene na engleski, ruski, nemački, mađarski i francuski jezik. Pozorišna kritika ističe umeće i hrabrost Miodraga Ilića u izboru aktuelne teme, majstorstvo u komponovanju dramske strukture i karakterizaciji likova, u vođenju radnje koja je uvek zanimljiva i ispunjena tenzijom, u pisanju duhovitog i životnog dijaloga. Što je istakla i dr Perić na promociji, koja kod autora najviše ceni životnost i  privlačnost njegovih drama za publiku. Citirala je same reči Miodraga Ilića, koji je u jednom intervjuu istakao: da su u pozorištu oduvek i zauvek zabranjene dve stvari: da scensko zbivanje bude nerazumljivo i dosadno.

Fotografije: Zoran Škrbić

Online guestbook

Online repertoire

Drop us a line