Intervju sa Draganom Mićanovićem

Drama koja je otvorila renoviranu scenu Opere i teatra Madlenianum bila je malo poznata drama Miloša Crnjanskog Tesla. Te davne 2005. godine, na proleće, Madlenianum je otvorio svoju Veliku scenu u punom sjaju, a izborom našeg čuvenog pisca i još čuvenijeg naučnika kao prvu predstavu u svom dramskom repertoaru trasirao je put za izvođenje dela naših velikana i predstavljanja biografija ljudi značajnih za čovečanstvo. Na premijeri 28. maja 2005. godine Nikolu Teslu je maestralno odigrao Dragan Mićanović. Glumac koji je glumu završio u klasi prof. Milenka Maričića i nedugo nakon toga postao član JDP-a, gde je odigrao antologijske uloge, dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih Sterijine, MIloš Žutić, Zoran Radmilović, Raša Plaović, Milivoje Živanović...bio je pravi izbor za srpskog naučnika, toliko složenog misaonog sklopa i osetljivosti. Dragan je bio ljubazan da podrži naše napore da što bolje promovišemo ovu predstavu i dao nam je kratak intervju kako je pripremao ulogu Nikole Tesle.

Koliko se sećam, rad na toj ulozi bio je vrlo opušten. Skupila se divna ekipa glumaca, reditelj spreman i sa preciznim indikacijama, produkcija vrlo posvećena projektu, tako da, iako svesni veličine i značaja lika i dela velikog Nikole Tesle, iz ugla nas koji smo stvarali tu predstavu, sve je teklo lako, nekako relaksirajuće, što je i mene, koji sam upao u cipele naslovnog lika, činilo spokojnim da ćemo napraviti dobru predstavu.

 

U drami je Tesla prikazan kao čovek velike osetljivosti, imun na udvaranje dve lepe i uticajne dame. Da li su Elen i Rozamund istorijske ličnosti ili čista fikcija pisca?

Sam Crnjanski, u jednom od intervjua o drami kaže: "Tesla. Taj vanredno lep čovek nikada se nije oženio, mada u njegovom životu ima pet žena koje su se pojavljivale u njegovom društvu. On nikada nije bio ni veren, niti se pominjala ijedna od tih žena kao kandidat za brak."

 

Koja je vaša preporuka da izolacija bude inspiracija, šta možemo uraditi za sebe i druge u ovoj sputanosti?

Kad u jednu rečenicu stavite reči: inspiracija i izolacija - teško je dati neki savet. Ali da, to je naša stvarnost, koja će, nadam se, brzo proći. Ja se, kao pretpostavljam i većina ljudi, trudim se da ispunim dan lepim stvarima: čitam, gledam filmove, serije, koje nisam stigao u normalnim okolnostima...slušam muziku, pevam...sviram gitalele...ponešto i skuvam...improvizujem..i tako u krug. Ako vam se to čini ok, probajte i vi. I obavezno dodajte ‘začin‘ koji volite. Čuvajte se.

 

Razgovor vodila Tatijana Rapp

Intervju sa Darijom Olajoš

USPEŠAN DEBI NA SCENI MADLENIANUMA

 

Čast da otvori online sezonu Madlenianuma ima komična opera Sinjor Bruskino, naša najizvođenija opera, koja je svoju premijeru imala početkom 2000. godine.

Zapaženu ulogu Sofije, mlade zaljubljene devojke, u ovoj operi ostvarila je sopran iz Novog Sada Darija Olajoš. Ovim debijem na sceni Kamerne opere Madlenianum mlada operska pevačica koja je diplomirala i magistrirala na Akademiji umetnosti u Novom sadu, kod prof. Biserke Cvejić, započela je i svoju profesionalnu karijeru. Nastavila je kao solista SNP-a, gde je otpevala vodeće uloge sopranskog faha, ali i uloge u savremenoj operi, poput Mileve Aleksandre Vrebalov, za koju je dobila i nagradu SNP-a. Dobitnica je i brojnih drugih nagrada za opersko pevanje, a karijeru je potvrdila i u inostranstvu. Sada je prvakinja Srpskog narodnog pozorišta.

Pitali smo je kako se oseća što će gledati sebe 20 godina posle premijere, u jednoj specifičnoj situaciji, u izolaciji.

 

I posle 20.godina od premijere Sinjor Bruskina sećanja i emocije ne blede jer to je moj debi na operskoj sceni, moje direktno uključivanje u proces izrade jednog kompleksnog umetničkog dela kao što je opera. Sećam se sa kojim sam uzbudjenjem odlazila na svaku probu i koliko sam se trudila da opravdam svo znanje koje mi je pružila moja profesorka, primadona Biserka Cvejić. Naime, ona me je i poslala na audiciju u Madlenianum. Sećam se njenih toplih reči koje su me hrabrile i davale snagu da istrajem u mojim prvim koracima na daskama koje život znače.

 

Rosini važi za majstora italijanske komične opere, šta mislite zašto je opera Sinjor Bruskino imala tako veliki uspeh kod publike (odigrana je 29 puta)?

 

Sama opera je veoma zanimljiva, komična i vesela. Rosinijevsku, poletnu i veselu muziku upotpunila je scenografija i kostimi koji su bili besprekorni, režija Jitke Stokalske, sastav pevača, orkestra i maestro Aleksandar Spasić bili su pun pogodak produkcije, što je potvrdila puna sala Madlenianuma, velik broj izvodjenja, gostovanja, kao i gostovanje van granica naše zemlje (učešće na “Majskim operskim večerima” u Makedoniji, “Mokranjčevim danima” u Negotinu i na festivalu “Mermer i zvuci” u Aranđelovcu).

 

Radujem se ponovnom emitovanju ove predstave kao da se vraćam 20.godina unazad pokušavajući da evociram uspomene vezane za taj lep period na početku moje umetničke karijere.

 

4. Koja je Vaša preporuka da izolacija bude inspiracija?

 

U ovoj situaciji koja nas je zadesila, bitno je biti optimističan jer sve će proći a mi moramo izaći iz svega ovoga još snažniji.

Slušajte klasičnu muziku i uživajte u umetnosti koja je filter naše duše, a upravo to i ja radim u ovim danima sa svojom decom u izolaciji. Svakodnevno negujem svoj glas i uvežbavam sve uloge koje su na repertoaru u mojoj matičnoj kući, Srpskom narodnom pozorištu, gde me možete gledati kao Violetu u Travijati, Đildu u Rigoletu, a od sledeće sezone i kao Dona Anu u Don Đovaniju.

 

Razgovor vodila Tatijana Rapp

Intervju sa Tanjom Obrenović

U OPERI SE STALNO UČI

Tanja Obrenović, mecosopran se može smatrati zvezdom Madlenianuma, stasavala je zajedno sa našom operskom kućom, pevala je podjednako opere i operete, kao i zahtevna operska dela savremenih autora, vokalni je pedagog Operskog studija Madlenianum. Na FMU završila je Opštu muzičku pedagogiju, a na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Oktava Enigareskua diplomirala je i magistrirala solo pevanje u klasi prof. Vere Kovacz Vitkai, doktorirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, na odseku za Izvođačke umetnosti, u klasi prof. emeritusa Biserke Cvejić. Član je UMUS-a. Dobitnik je više republičkih i saveznih nagrada, kao i stipendista Fonda "Melanija Bugarinović". Nakon učešća na svetskom pevačkom takmičenju Belvedere sarađivala je sa ORF-om  na projektu Hendlovog Oratorijuma Mesija. Kao jedini ženski solista izabrana je da predstavlja našu opersku umetnost na svečanom koncertu primadone Katje Ričareli u Beogradu. Snimala je sa Orkestrom Radio Televizije Budimpešta, dok je sa Simfonijskim orkestrom RTS-a izvela više  javnih nastupa koji su sačuvani kao trajni snimci.  Resitale i solističke koncerte ostvarila je na BEMUS-u, BELEF-u, NOMUSU-u i u Budva- Grad teatru.  Redovni je profesor solo pevanja u srednjoj muzičkoj školi ” Mokranjac ” u Beogradu.


Od samog početka ste solista Madlenianuma, igrali ste u skoro svim operskim i operetskim produkcijama, da li biste neku posebno izdvojili i zašto?

Ne volim da koristim frazu da su mi sve predstave drage, ali neminovno je, jer svaki proces donosi nova iskustva i gradi nas ne samo kao pevače, već čini da rastemo i kao individue, komunicirajući sa novim saradnicima koji dolaze iz celog sveta. Predstava Tajni brak je moja prva uloga u Madlenianumu, pa je zato moram izdvojiti, Tako čine sve je jedna od mojih omiljenih opera, pa sam izuzetno uživala radeći ulogu Dorabele, dok sam u predstavi Severna bajka pored specifičnih vokalnih zahteva imala priliku da maksimalno primenim svoje baletsko obrazovanje i tako bih mogla za svaku narednu.

 

Hofmanovim pričama igrate ulogu Niklausa, vernog pratioca i slušalac Hofmana, koliki je udeo vašeg lika u radnji?

Baš tako kao što ste i rekli. Verni pratilac i slušalac. Uvek prisutan i neophodan. Lik Niklausa je spicifičan u ovoj dramaturškoj interpretaciji, jer je spojen sa još tri uloge koje predstavljaju mračne sile. Tako je sa jedne strane predstavio vezu izmedju Hofmana i realnosti, dok je sa druge postao psihološki višeslojni karakter koji jedini ostaje veran svom prijatelju i poslednji gaji iskrenu ljubav prema njemu.

 

Učestvovali ste i u baletskoj predstavi Severna bajka, kako biste opisali to iskustvo, saradnju sa Stašom Zurovcem?

Staša Zurovac je zaista magičan u svom umeću i kreativnosti. Zato ova predstava i jeste posebna na svaki način. U ovoj predstavi opera i balet stvorile su jedinstvenu sintezu koja je opčinila publiku, a mi koji smo učestvovali doživeli smo vrhunac kreativnosti. 

 

Počeli ste kao solista u Madlenianumu, a imali ste priliku i da podelite svoje veliko iskustvo i znanje sa polaznicima Operskog studija Madlenianuma, šta biste savetovali mladim pevačima?

Važno je konstano učiti i obrazovati se, jer se profesija operskog pevača ne završava sa stalnim angažmanom ili završetkom studija. Istražujte svoje mogućnosti, uvek idite do maksimuma, nikada ne odustajte i nikada nemojte misliti da sve znate. Moji učenici znaju da im nisam samo profesor,  već i savetnik, da se uvek mogu obratiti i da ne postoje glupa pitanja. Najlepše je kada dodje trenutak i nadjete se zajedno na sceni i postanete kolege, a vrlo često i prijatelji. 

 

Kako da nam prisilna izolacija ujedno bude inspiracija? 

Inspiraciju tražimo prvenstveno u sebi, samim tim naćićemo je i oko sebe. Konačno imamo priliku da uradimo sve što želimo, a za šta nemamo vremena: da sredimo fioke, terase i doteramo detalje koje sada još više primećujemo. Treba malo i da usporimo i odmorimo od prebrzog života koji neumoljivo živimo...i da pevamo koliko nas glas nosi! 

 

Razovor vodila Tatijana Rapp

10. april u 19.30

Emitovanje baleta SEVERNA BAJKA

Balet SEVERNA BAJKA rađen je na romantičnu, nostalgičnu muziku jednog od najvećih kompozitora 19. veka, Norvežanina Edvarda Griga, koja je komponovana za dramu Per Gint Henrika Ibzena. Verzija koja je premijerno izvedena 10. decembra 2011. godine u Beogradu prvi put uopšte, deo je tzv. ciriške varijante sa solistima, vokalnim umetnicima, čiji su nastupi na sceni izazvali aplauze gledalaca. Prvi put na našoj sceni balet je pratio simfonijski orkestar „u živo“ sa dirigentom Stankom Jovanovićem, a kompletno autorstvo koreografije, režije i dramaturgije poneo je poznati umetnik iz Hrvatske Staša Zurovac. Sjajna muzika, odlično orkestarsko vođenje i interpretacija i posebno, učestvovanje Tanje Obranović, mecosoprana, Nenada Nenića, baritona i mlade Jasmine Stojković, soprana (u vokalnoj ulozi Solvejge) izazvali su oduševljene u gledalištu. Napore u ekskluzivnoj vizuelnoj opremi učinili su scenograf Valentin Svetozarev, kao i video Marina Lukanovića koji su dali utisak trodimenzionalnosti i bajkovitosti, dešavanja na nekoliko planova. Narator je imao sasvim malu ulogu, ali pojava Miodraga Krivokapića na sceni uvek je podsticajna.

Glamurozan, skup projekat, uokvirio je i utemeljio baletski ansambl sa mladim Milošem Marijanom koji je zablistao u naslovnoj ulozi i imao najveći umetnički zadatak, ali su to i ostali nosioci glavnih uloga, pre svih Bojana Žegarac (Solvejga), Olge Olćan (Anitra) Sanja Ninković (Ingrid) Danica Arapović (Majke Ase) i drugi.

Reprize emitovanja: 12. i 13. april od 18 časova.

Intervju sa Tanjom Obrenović >>>

SEVERNA BAJKA


muzika Edvard Grig za dramu Henrika Ibzena “Per Gint”

Premijera: 10. decembar 2011.

Reditelj i koreograf: Staša Zurovac
Dirigent: Stanko Jovanović
Scenograf: Valentin Svetozarev
Kostimograf: Bjanka Adžić Ursulov
Dizajn svetla: Deni Šesnić
Video: Marin Lukanović
Asistent koreografa: Paša Musić

ULOGE:

PER GINT: Miloš Marijan
SOLVEJG: Bojana Žegarac
MAJKA ASE: Danica Arapović
LIVAC DUGMADI: Uroš Petronijević
SMRT/NEPOZNATI PUTNIK: Strahinja Lacković
ĐAVO/MRŠAVAC: Nikola Tomašević
ANITRA: Olga Olćan
HELGA/DEVOJČICA/ZEMNI DUHIĆ: Isidora Rabrenović
INGRID: Sanja Ninković
ŽENA U ZELENOM: Anja Nikolić
TRI PLANINSKE DEVOJKE: Milica Jević, Ivana Kozomara, Ana Ivančević
STARAC DOVRE: Olga Olćan
Per Gint, dečak: Vladimir Čubrilo
Per Gint: Nenad Nenić, bariton
Solvejg: Jasmina Stojković, sopran
Anitra: Tanja Obrenović, mecosopran
Per Gint: Miodrag Krivokapić, narator

Ansambl: Igor Naumoski, Nemanja Naumoski,Vladimir Čubrilo, Goran Stanić, Nebojša Stanković, Miloš Kecman, Miona Petrović, Marina Miletić, Smiljana Stokić, Maša Tadić, Mina Vučetić

Orkestar Opere i teatra Madlenianum
Koncertmajstor: Balint Varga i Vesna Janssens

Inspicijent: Vesna Ćurčić- Petrović
Muzička priprema: Dragana Anđelić Bunjac
Sufleri: Zorica Popović i Silvija Pec
Organizatori: Ivana Jovović i Vlastimir Repić
Organizator scenske tehnike: Marko Vusić
Majstor pozornice: Milan Ćirić
Šminka i frizure: Mirjana Rakić
Garderoba: Tanja Vuksanović i Miladin Pavićević

Intervju sa Tanjom Obrenović

U OPERI SE STALNO UČI

Tanja Obrenović, mecosopran se može smatrati zvezdom Madlenianuma, stasavala je zajedno sa našom operskom kućom, pevala je podjednako opere i operete, kao i zahtevna operska dela savremenih autora, vokalni je pedagog Operskog studija Madlenianum. Na FMU završila je Opštu muzičku pedagogiju, a na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Oktava Enigareskua diplomirala je i magistrirala solo pevanje u klasi prof. Vere Kovacz Vitkai, doktorirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, na odseku za Izvođačke umetnosti, u klasi prof. emeritusa Biserke Cvejić. Član je UMUS-a. Dobitnik je više republičkih i saveznih nagrada, kao i stipendista Fonda "Melanija Bugarinović". Nakon učešća na svetskom pevačkom takmičenju Belvedere sarađivala je sa ORF-om  na projektu Hendlovog Oratorijuma Mesija. Kao jedini ženski solista izabrana je da predstavlja našu opersku umetnost na svečanom koncertu primadone Katje Ričareli u Beogradu. Snimala je sa Orkestrom Radio Televizije Budimpešta, dok je sa Simfonijskim orkestrom RTS-a izvela više  javnih nastupa koji su sačuvani kao trajni snimci.  Resitale i solističke koncerte ostvarila je na BEMUS-u, BELEF-u, NOMUSU-u i u Budva- Grad teatru.  Redovni je profesor solo pevanja u srednjoj muzičkoj školi ” Mokranjac ” u Beogradu.


Od samog početka ste solista Madlenianuma, igrali ste u skoro svim operskim i operetskim produkcijama, da li biste neku posebno izdvojili i zašto?

Ne volim da koristim frazu da su mi sve predstave drage, ali neminovno je, jer svaki proces donosi nova iskustva i gradi nas ne samo kao pevače, već čini da rastemo i kao individue, komunicirajući sa novim saradnicima koji dolaze iz celog sveta. Predstava Tajni brak je moja prva uloga u Madlenianumu, pa je zato moram izdvojiti, Tako čine sve je jedna od mojih omiljenih opera, pa sam izuzetno uživala radeći ulogu Dorabele, dok sam u predstavi Severna bajka pored specifičnih vokalnih zahteva imala priliku da maksimalno primenim svoje baletsko obrazovanje i tako bih mogla za svaku narednu.

 

U Hofmanovim pričama igrate ulogu Niklausa, vernog pratioca i slušalac Hofmana, koliki je udeo vašeg lika u radnji?

Baš tako kao što ste i rekli. Verni pratilac i slušalac. Uvek prisutan i neophodan. Lik Niklausa je spicifičan u ovoj dramaturškoj interpretaciji, jer je spojen sa još tri uloge koje predstavljaju mračne sile. Tako je sa jedne strane predstavio vezu izmedju Hofmana i realnosti, dok je sa druge postao psihološki višeslojni karakter koji jedini ostaje veran svom prijatelju i poslednji gaji iskrenu ljubav prema njemu.

 

Učestvovali ste i u baletskoj predstavi Severna bajka, kako biste opisali to iskustvo, saradnju sa Stašom Zurovcem?

Staša Zurovac je zaista magičan u svom umeću i kreativnosti. Zato ova predstava i jeste posebna na svaki način. U ovoj predstavi opera i balet stvorile su jedinstvenu sintezu koja je opčinila publiku, a mi koji smo učestvovali doživeli smo vrhunac kreativnosti. 

 

Počeli ste kao solista u Madlenianumu, a imali ste priliku i da podelite svoje veliko iskustvo i znanje sa polaznicima Operskog studija Madlenianuma, šta biste savetovali mladim pevačima?

Važno je konstano učiti i obrazovati se, jer se profesija operskog pevača ne završava sa stalnim angažmanom ili završetkom studija. Istražujte svoje mogućnosti, uvek idite do maksimuma, nikada ne odustajte i nikada nemojte misliti da sve znate. Moji učenici znaju da im nisam samo profesor,  već i savetnik, da se uvek mogu obratiti i da ne postoje glupa pitanja. Najlepše je kada dodje trenutak i nadjete se zajedno na sceni i postanete kolege, a vrlo često i prijatelji. 

 

Kako da nam prisilna izolacija ujedno bude inspiracija? 

Inspiraciju tražimo prvenstveno u sebi, samim tim naćićemo je i oko sebe. Konačno imamo priliku da uradimo sve što želimo, a za šta nemamo vremena: da sredimo fioke, terase i doteramo detalje koje sada još više primećujemo. Treba malo i da usporimo i odmorimo od prebrzog života koji neumoljivo živimo...i da pevamo koliko nas glas nosi! 

 

Razovor vodila Tatijana Rapp

8. april u 19.30

Emitovanje opere HOFMANOVE PRIČE

U sredu 8. aprila emitujemo operu Žaka Ofenbaha HOFMANOVE PRIČE, veoma zahtevnu produkciju Madlenianuma, u impresivnoj scenografiji Miljena Kljakovića Kreke, raskošnim kostimima Milanke Berberović, modernoj režiji našeg proslavljenog reditelja Dejana Miladinovića i pod dirigentskog palicom maestra Gorjana Korunoskog. Opera retko izvođena na ovim prostorima premijerno je izvedena u okviru 37. BEMUS-a 7. oktobra 2005. godine. 

SF opera Hofmanove priče inspirisana je fantastičnim pričama E. T. A. Hofmana, pa je u tom maniru i urađena, kao fantazmagorično putovanje glavnog junaka kroz sećanje na njegove ljubavi, sa plejadom neobičnih likova. Ova raskošna predstava, uz učešće stranih solista, pre svega Džona Ulenhopa kao Hofmana, nije slučajno izborila izvođenje u okviru 37. BEMUS-a. Pisac Hofman priča o svoje tri nesrećne ljubavi dok ispija »život« u jednom apokaliptičnom svratištu. Olimpija, njegova prva ljubav, je kiborg, kreacija pohlepnog naučnika; Antonija je overdozirana rok zvezda, a Đulijeta prostitutka-transvestit. Hofman se poverava vernom pratiocu Niklausu, za koga će ispostaviti da mu je istinska ljubav. Snimak nije premijerni i u njemu se od solista pored Džona Ulenhopa pojavljuju: Tanja Obrenović, Darija Olajoš Čizmić, Sofija Pižurica, Ljubomir Popović, Miodrag Miša Jovanović, Aleksandar Dojković, Nenad Nenić i Darko Đorđević. Učestvuje i hor CD VSCG “Stanislav Binički” pod upravom Milovana Pančića.

 

Žak Ofenbah

HOFMANOVE PRIČE
(Les contes d’ Hoffmann)


Libreto: Ž. Barbijer (Jules Barbier) i M. Kar (Michael Carre) po motivima priča E. T. Hofmana


Dirigent: Gorjan Korunoski
Reditelj: Dejan Miladinović
Scenograf: Miljen Kljaković Kreka
Kostimograf: Milanka Berberović
Supervizor realizacije scenografije: Todor Lalicki
Scenski pokret: Violeta Dubak

Igraju: Džon Ulenhop (John Uhlenhopp), Darija Olajoš-Čizmić, Sofija Pižurica, Ljubomir Popović, Miodrag Miša Jovanović, Tanja Obrenović, Aleksandar Dojković, Nenad Nenić, Darko Đorđević, Danijela Radonjić, Sara Ilić, Milica Tešić, Vesna Novaković, Andrijana Kusicki, Dušan Anastasov, Ljubo Jaćimović, Nemanja Jovović, Vladimir Đorđević, Velibor Pantić, Vladimir Grubač, Ivana Živković

Hor CD VSCG «Stanislav Binički». Pripremio Milovan Pančić.

Orkestar Opere i teatra Madlenianum
Koncert majstor Balint Varga

Premijera: 7. oktobar 2005.
Traje 2:05' u 4 čina

Reprizno emitovanje: četvrtak, 9. april i subota, 11. april od 18 časova.

Intervju sa Darijom Olajoš >>>

Intervju sa Tanjom Obrenović >>>

Emitovanje predstava od 6. do 12. aprila

I ove nedelje nastavljamo sa Virtuelnim putovanjem Madlenianuma, emitovanjem naših najpopularnijih, ponekad nedovoljno izvođenih i antologijskih predstava, nastalih u preko 20 godina dugoj istoriji. Nastavljamo istim ritmom, sredom i petkom ćemo emitovati muzičke komade iz naše bogate produkcije, a nedeljom će ići dramske predstave. Dok se predstave premijerno emituju od 19.30 časova, sem Program za mlade koji se emituje od 18 časova, reprizni termini su od 18 časova, da bismo omogućili i mlađim gledaocima da pogledaju neke sadržaje njima primerene. Predstave se emituju preko youtube kanala i prikazivanje navedenih predstava nije komercijalnog karaktera i jedini cilj je pružanje podrške građanima u uslovima vanredne situacije i mera koje se preduzimaju pod sloganom “Ostani kod kuće”. Prikazani snimci nemaju karakter javnog izvođenja predstave.

U sredu 8. aprila emitujemo operu Žaka Ofenbaha Hofmanove priče, veoma zahtevnu produkciju Madlenianuma, u impresivnoj scenografiji Miljena Kljakovića Kreke, raskošnim kostimima Milanke Berberović, modernoj režiji našeg proslavljenog reditelja Dejana Miladinovića i pod dirigentskog palicom maestra Gorjana Korunoskog. Opera retko izvođena na ovim prostorima premijerno je izvedena u okviru 37. BEMUS-a 7. oktobra 2005. godine. U petak 10. aprila, još jedan spektakl – balet Severna bajka, u koreografiji i režiji Staše Zurovca, a na muziku Edvarda Griga, čuveni Per Gint, muzika koja je rađena za dramu Herika Ibzena. Izvedeno je 18 numera iz Grigove muzike koja sadrži sve poznate numere: Solvejginu pesmu, Jutro, Anitrin ples, Arapsku igru, ali i mnogo nepoznatih delova i muzičkih rešenja koja čine ovaj balet multi projektom, koreodramom i operom-baletom jer spaja ples, muziku u živom vokalnom i orkestarskom izvođenju, naratora, igru, glumu, pevanje. Ovaj naš najzahtevniji baletski projekat dirigovao je Stanko Jovanović, a premijerno je izveden 10. decembra 2011. godine. Rediteljka Ivana Vujić je postavila nekoliko kultnih predstava na našoj sceni, a jedna od njih je i drama Mačka na usijanom limenom krovu, po komadu Tenesi Vilijamsa, i u sjajnoj izvedbi Nataše Ninković i Nenada Jezdića kao njenog partnera. Drama je premijerno izvedena 22. oktobra 2009. godine.

SF opera Hofmanove priče inspirisana je fantastičnim pričama E. T. A. Hofmana, pa je u tom maniru i urađena, kao fantazmagorično putovanje glavnog junaka kroz sećanje na njegove ljubavi, sa plejadom neobičnih likova. Ova raskošna predstava, uz učešće stranih solista, pre svega Džona Ulenhopa kao Hofmana, nije slučajno izborila izvođenje u okviru 37. BEMUS-a. Pisac Hofman priča o svoje tri nesrećne ljubavi dok ispija »život« u jednom apokaliptičnom svratištu. Olimpija, njegova prva ljubav, je kiborg, kreacija pohlepnog naučnika; Antonija je overdozirana rok zvezda, a Đulijeta prostitutka-transvestit. Hofman se poverava vernom pratiocu Niklausu, za koga će ispostaviti da mu je istinska ljubav. Snimak nije premijerni i u njemu se od solista pored Džona Ulenhopa pojavljuju: Tanja Obrenović, Darija Olajoš Čizmić, Sofija Pižurica, Ljubomir Popović, Miodrag Miša Jovanović, Aleksandar Dojković, Nenad Nenić i Darko Đorđević. Učestvuje i hor CD VSCG “Stanislav Binički” pod upravom Milovana Pančića.

Balet Severna bajka rađen je na romantičnu, nostalgičnu muziku jednog od najvećih kompozitora 19. veka, Norvežanina Edvarda Griga, koja je komponovana za dramu Per Gint Henrika Ibzena. Verzija koja je premijerno izvedena 10. decembra 2011. godine u Beogradu prvi put uopšte, deo je tzv ciriške varijante sa solistima, vokalnim umetnicima, čiji su nastupi na sceni izazvali aplauze gledalaca. Prvi put na našoj sceni balet je pratio simfonijski orkestar „u živo“ sa dirigentom Stankom Jovanovićem, a kompletno autorstvo koreografije, režije i dramaturgije poneo je poznati umetnik iz Hrvatske Staša Zurovac. Sjajna muzika, odlično orkestarsko vođenje i interpretacija i posebno, učestvovanje Tanje Obranović, mecosoprana, Nenada Nenića, baritona i mlade Jasmine Stojković, soprana (u vokalnoj ulozi Solvejge) izazvali su oduševljene u gledalištu. Napore u ekskluzivnoj vizuelnoj opremi učinili su scenograf Valentin Svetozarev, kao i video Marina Lukanovića koji su dali utisak trodimenzionalnosti i bajkovitosti, dešavanja na nekoliko planova. Narator je imao sasvim malu ulogu, ali pojava Miodraga Krivokapića na sceni uvek je podsticajna.

Glamurozan, skup projekat, uokvirio je i utemeljio baletski ansambl sa mladim Milošem Marijanom koji je zablistao u naslovnoj ulozi i imao najveći umetnički zadatak, ali su to i ostali nosioci glavnih uloga, pre svih Bojana Žegarac (Solvejga), Olge Olćan (Anitra) Sanja Ninković (Ingrid) Danica Arapović (Majke Ase) i drugi.

 

Najpoznatije književno delo Tenesija Vilijamsa, nije slavno samo zbog holivudskog filma iz 1958. godine sa Polom Njumenom kao Brikom i Liz Tejlor kao Megi. Ovo Vilijamsovo remek-delo, za koje je dobio Pulicerovu nagradu 1955, do danas je na repertoaru Brodvejskih i pozorišta na Vest Endu i predstavlja jedan od najdugovečnijih komada na svetskim scenama koji je ikada postavljen. Zato se Madlenianum odlučio da ovo svetsko delo postavi na svoju scenu, uz pomoć rediteljke Ivane Vujić, specijaliste za nijansiranje emotivnih stanja svojih junaka.

Ovo je melodramska priča o posrnuću i pravoj ljubavi koja se otkriva u poslednjem trenutku. Mačka na usijanom limenom krovu prati bračni par Polit: Brika i Megi u presudnom času za jednu bogatu američku južnjačku familiju, u trenutku kad se saznaje da će Brikov otac, stari tata-Polit ubrzo umreti. Borba za nasleđe posvađaće snaje, ali će zbližiti nestašnog bonvivana Brika i njegovog oca, uz mnogo pravih teatarskih emocija koje nikog neće ostaviti ravnodušnim. Ulogu Megi i Brika sjajno su doneli Nataša Ninković i Nenad Jezdić, u tome su im svesrdno pomogle kolege: Miodrag Krivokapić, Branka Pujić, Danica Ristovski, Nebojša Kundačina, Zoran Ćosić, Bojan Krivokapić, Milica Milosavljević, Kosta Bunuševac i deca: Mina Ilić, Nikola Spasić, Sofija Rakin, Slavka Žunjanin, Arian Petrovski, Nina Raca, Jovana Crnomarković, Anđela Međa, Isidora Rabrenović, Mina Milanović, Stefan Mirković, Helena Kominac i Sonja Jovanović.

 

Sve podatke o on-line izvođenjima naših predstava možete naći na sajtu www.madlenianum.rs i na društvenim mrežama. Za sva pitanja možete se obratiti na: publicrelations@madlenianum.rs Pratite nas!

 

Obaveštenje za 17. Beogradski festival igre

Poštovana Publiko,

Obaveštavamo vas da su programi 17. Beogradskog festivala igre, originalno predviđeni i najavljeni u periodu od 13.3.-12.4.2020. godine, odloženi ili otkazani shodno poštovanju međunarodnih mera propisanih u cilju sprečavanja širenja virusa Covid 19, odnosno u okviru mera zabrane javnih skupova, a zatim i vanrednog stanja proglašenog na teritoriji Republike Srbije.

Naporom organizatora i umetnika, odnosno kompanija čije je učešće bilo planirano, veliki deo programa će se izvesti u septembru i novembru 2020. godine. Novi kalendar Festivala je dostupan na sajtu www.belgradedancefestival.com.


Sve ulaznice za odložene programe – važe, i nije potrebno da ih menjate. Samo sačuvajte Vaše karte. Ukoliko vam novi termin za birani program ne odgovara, sredstva možete preusmeriti na druge festivalske programe (za one koji su kupovali ulaznice on line) ili vratiti.

Nažalost, nekoliko nastupa je otkazano. Ulaznice za otkazane programe možete preusmeriti na druge festivalske programe (za one koji su kupovali ulaznice on line) ili vratiti.

Ukoliko ste ulaznice kupili na sajtu Beogradskog festivala igre i želite da ih vratite, zahtev za refundaciju pošaljite na e-mail: protocol@belgradedancefestival.com .
Ukoliko ste ulaznice kupili na biletarnici Madlenianuma, novac će Vam biti vraćen na istom mestu, saglasno odluci Organizatora koju će nam dostaviti u pisanom obliku i koju ćemo objaviti na sajtu Madlenianuma -  www.operatheatremadlenianum.com

Hvala na praćenju.
Do novog susreta, srdačno vas pozdravljamo.

Opera & Theatre Madlenianum

5. april u 19.30

Emitovanje drame TESLA

Druga predstava koju ćemo emitovati ove nedelje je dramska predstava TESLA, sa Draganom Mićanovićem u naslovnoj ulozi, kojom je Madlenianum započeo svoje novo poglavlje kao dramski teatar, a izborom biografske priče o našem velikanu, po tekstu Miloša Crnjanskog i u adaptaciji i režiji Nikite Milivojevića otvoren je ciklus predstava o velikanima. Drama je premijerno izvedena 28. maja 2005. godine, a online se emituje u nedelju 5. aprila u 19.30 časova. 
Reprize su 9. i 11. aprila od 18 časova.


Intervju sa Draganom Mićanovićem >>>

Intervju sa Draganom Mićanovićem

Drama koja je otvorila renoviranu scenu Opere i teatra Madlenianum bila je malo poznata drama Miloša Crnjanskog Tesla. Te davne 2005. godine, na proleće, Madlenianum je otvorio svoju Veliku scenu u punom sjaju, a izborom našeg čuvenog pisca i još čuvenijeg naučnika kao prvu predstavu u svom dramskom repertoaru trasirao je put za izvođenje dela naših velikana i predstavljanja biografija ljudi značajnih za čovečanstvo. Na premijeri 28. maja 2005. godine Nikolu Teslu je maestralno odigrao Dragan Mićanović. Glumac koji je glumu završio u klasi prof. Milenka Maričića i nedugo nakon toga postao član JDP-a, gde je odigrao antologijske uloge, dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih Sterijine, MIloš Žutić, Zoran Radmilović, Raša Plaović, Milivoje Živanović...bio je pravi izbor za srpskog naučnika, toliko složenog misaonog sklopa i osetljivosti. Dragan je bio ljubazan da podrži naše napore da što bolje promovišemo ovu predstavu i dao nam je kratak intervju kako je pripremao ulogu Nikole Tesle.

Koliko se sećam, rad na toj ulozi bio je vrlo opušten. Skupila se divna ekipa glumaca, reditelj spreman i sa preciznim indikacijama, produkcija vrlo posvećena projektu, tako da, iako svesni veličine i značaja lika i dela velikog Nikole Tesle, iz ugla nas koji smo stvarali tu predstavu, sve je teklo lako, nekako relaksirajuće, što je i mene, koji sam upao u cipele naslovnog lika, činilo spokojnim da ćemo napraviti dobru predstavu.

 

U drami je Tesla prikazan kao čovek velike osetljivosti, imun na udvaranje dve lepe i uticajne dame. Da li su Elen i Rozamund istorijske ličnosti ili čista fikcija pisca?

Sam Crnjanski, u jednom od intervjua o drami kaže: "Tesla. Taj vanredno lep čovek nikada se nije oženio, mada u njegovom životu ima pet žena koje su se pojavljivale u njegovom društvu. On nikada nije bio ni veren, niti se pominjala ijedna od tih žena kao kandidat za brak."

 

Koja je vaša preporuka da izolacija bude inspiracija, šta možemo uraditi za sebe i druge u ovoj sputanosti?

Kad u jednu rečenicu stavite reči: inspiracija i izolacija - teško je dati neki savet. Ali da, to je naša stvarnost, koja će, nadam se, brzo proći. Ja se, kao pretpostavljam i većina ljudi, trudim se da ispunim dan lepim stvarima: čitam, gledam filmove, serije, koje nisam stigao u normalnim okolnostima...slušam muziku, pevam...sviram gitalele...ponešto i skuvam...improvizujem..i tako u krug. Ako vam se to čini ok, probajte i vi. I obavezno dodajte ‘začin‘ koji volite. Čuvajte se.

 

Razgovor vodila Tatijana Rapp

Online guestbook

Online repertoire

Drop us a line